Meksička prijestolnica Mexico City tone gotovo 25 centimetara godišnje, pokazuju najnovije satelitske snimke koje je ovoga tjedna objavila NASA. Time se ovaj megagrad svrstava među najbrže propadajuće metropole na svijetu.

Riječ je o jednom od najvećih urbanih područja na planetu, koje se prostire na oko 7.800 četvornih kilometara i ima približno 22 milijuna stanovnika. Grad i njegova šira okolica izgrađeni su na dnu nekadašnjeg jezera, što danas predstavlja ključni uzrok ozbiljnih geoloških problema.

Grad na vodi koji polako nestaje

Povijesno gledano, mnoge ulice u središtu grada bile su kanali, a ta tradicija i dalje postoji u ruralnim dijelovima. Međutim, intenzivno crpljenje podzemnih voda i ubrzana urbanizacija doveli su do značajnog smanjenja vodonosnika.

Zbog toga Mexico City tone već više od stoljeća. Posljedice su vidljive na brojnim povijesnim građevinama, uključujući i Metropolitansku katedralu, čija je gradnja započela još 1573. godine, a koja je danas vidljivo nagnuta.

Infrastruktura pod prijetnjom: “Ovo je ogroman problem”

Smanjenje vodonosnika dodatno je pogoršalo kroničnu krizu s opskrbom vodom, koja bi se u budućnosti mogla još više produbiti.

“Problem utječe na ključnu infrastrukturu grada, uključujući podzemnu željeznicu, sustav odvodnje, opskrbu pitkom vodom, stambene objekte i prometnice”, upozorio je Enrique Cabral, geofizičar s Nacionalnog autonomnog sveučilišta u Meksiku. Dodao je: “To je vrlo velik problem.”

Propadanje vidljivo iz svemira

Prema najnovijem izvješću NASA, u pojedinim dijelovima grada tlo tone prosječnom brzinom od oko 2 centimetra mjesečno. Najizraženije je to u području glavne zračne luke i kod poznatog spomenika Anđelu neovisnosti.

Na godišnjoj razini to znači prosječno slijeganje od oko 24 centimetra. Tijekom manje od jednog stoljeća, grad je potonuo više od 12 metara, navodi Cabral, ističući kako je riječ o jednoj od najvećih brzina slijeganja tla na svijetu.

Napredna tehnologija otkriva skrivene procese

Podaci NASA temelje se na mjerenjima provedenima između listopada 2025. i siječnja 2026. pomoću satelita NISAR, naprednog sustava za praćenje promjena na Zemljinoj površini u stvarnom vremenu. Riječ je o zajedničkom projektu američke i indijske svemirske agencije.

Znanstvenik Paul Rosen istaknuo je kako ova tehnologija ne bilježi samo promjene na površini, već pruža uvid i u procese koji se odvijaju ispod tla.

“Ovo je zapravo dokumentacija svih promjena unutar grada”, rekao je Rosen, dodajući kako se sada jasno može sagledati puni razmjer problema.

U budućnosti se očekuje još preciznije praćenje, potencijalno čak i na razini pojedinačnih zgrada.

Globalna primjena: od potresa do klimatskih promjena

Znanstvenici planiraju primijeniti ovu tehnologiju i u drugim dijelovima svijeta za praćenje prirodnih katastrofa, promjena rasjeda te učinaka klimatskih promjena, primjerice na Antarktici.

Rosen navodi kako bi sustav mogao unaprijediti i sustave ranog upozoravanja, omogućujući pravovremene evakuacije u slučaju vulkanskih erupcija ili drugih prijetnji.

Kasna reakcija vlasti: znanost kao ključ rješenja

Za Mexico City ova tehnologija predstavlja značajan iskorak u razumijevanju i ublažavanju posljedica slijeganja tla. Prema riječima Cabrala, vlasti su desetljećima uglavnom ignorirale problem, osim povremenih zahvata stabilizacije temelja na povijesnim građevinama.

No, nakon nedavnih pogoršanja vodne krize, situacija se počela mijenjati, a financiranje znanstvenih istraživanja raste.

Podaci koje pruža satelit NISAR bit će ključni za donošenje strategija suočavanja s ovim problemom.

“Kako bismo dugoročno ublažili situaciju, prvi korak je razumjeti je”, zaključio je Cabral.