U trenutku kada globalne napetosti rastu, osobito zbog zaoštravanja odnosa između Irana i SAD-a te sve češćih upozorenja Donalda Trumpa i JD Vancea o mogućim nuklearnim scenarijima, pitanje opstanka čovječanstva postaje sve prisutnije u javnosti.

Istodobno, klimatske promjene i oštećenje ozonskog omotača već sada ostavljaju vidljive posljedice, od topljenja polarnih kapa do ekstremnih vremenskih pojava. Dok se čovječanstvo suočava s prijetnjama koje samo stvara, NASA-ini znanstvenici upozoravaju da postoji i mnogo veća, neizbježna prijetnja — prirodna evolucija našeg Sunca.

NASA-ino superračunalo izračunalo kada Zemlja više neće biti pogodna za život

Prema studiji pod nazivom „Budući životni vijek Zemljine oksigenirane atmosfere“, sudbina života na Zemlji neraskidivo je povezana s razvojem Sunca, prenosi LadBible.

Kako Sunce stari, ono će tijekom milijardi godina postajati sve veće i toplije. Ta promjena postupno će pretvarati Zemlju u sve neprijateljskije mjesto za život.

NASA-ino superračunalo procjenjuje da će Zemlja postati potpuno nenastanjiva oko godine 1.000.002.021. Do tada će, prema modelima, čak i najotporniji mikroorganizmi nestati.

Kada kupujete grožđe obavezno obratite pažnju na peteljke: Ova boja je znak upozorenja

Oceani će ispariti, atmosfera će nestati

Znanstvenici predviđaju da će s vremenom oceani potpuno ispariti, atmosfera postati prerijetka za disanje, a površinske temperature narasti do razina koje nijedan poznati oblik života neće moći podnijeti.

Iako taj datum zvuči nezamislivo daleko, stručnjaci naglašavaju da ljudi vjerojatno neće opstati ni približno toliko dugo.

Ljudi će nestati mnogo prije konačnog kraja planeta

Pravi problem za čovječanstvo nastupit će znatno ranije. Rast temperatura, pad razine kisika i sve lošija kvaliteta zraka postupno će onemogućiti opstanak ljudske vrste.

Znanstvenici upozoravaju da prve znakove tih procesa već vidimo: klimatske nestabilnosti, toplinski valovi i promjene u sastavu atmosfere sve su izraženiji.

Sunce je glavni krivac za kraj života na Zemlji

Kazumi Ozaki, glavni autor studije, ističe da se o životnom vijeku Zemljine biosfere godinama raspravlja upravo kroz prizmu sunčeva razvoja.

„Godinama se o životnom vijeku Zemljine biosfere raspravljalo na temelju stalnog osvjetljavanja Sunca“, rekao je Ozaki.

Ranije procjene sugerirale su da Zemlja ima još oko dvije milijarde godina pogodnih za život, no noviji modeli tu su procjenu gotovo prepolovili.

Ozaki upozorava: „Ako je to točno, može se očekivati da će se razine atmosferskog kisika također smanjiti u dalekoj budućnosti.“

Bez kisika nema života — ni za ljude ni za AI

Drugim riječima, sve vrste koje ovise o kisiku, uključujući ljude, jednog će dana nestati. Bez kisika neće biti ni života kakav poznajemo, a ni tehnologija možda neće imati budućnost.

Čak ni umjetna inteligencija, koja se često prikazuje kao nasljednik ljudske civilizacije, teško bi opstala u svijetu bez električne energije i osnovnih prirodnih resursa.

NASA-ine fotografije iz Artemisa zapanjile ljude: 'Kako vam je to pošlo za rukom?'

Potraga za novim domom već je počela

Upravo zato znanstvenici sve više gledaju prema svemiru. Misija Artemis II, koja priprema buduće ljudske letove prema Marsu, dio je dugoročnog plana pronalaska alternativnih mjesta za život.

Mars, koji Elon Musk već godinama spominje kao potencijalni novi dom čovječanstva, sve se češće promatra kao rezervni plan za vrstu koja zna da njezin boravak na Zemlji nije vječan.

Iako je kraj života na Zemlji udaljen stotinama milijuna godina, NASA-ina analiza podsjetnik je da naš planet nije vječan. Pitanje nije hoće li Zemlja jednog dana postati nenastanjiva — nego kada i hoće li čovječanstvo do tada pronaći način da preživi negdje drugdje.