NASA je predložila neobično rješenje problema stakleničkih plinova koje paradoksalno uključuje korištenje mnogo zrakoplova. Postoji nekoliko stvari koje možemo učiniti kako bismo usporili klimatske promjene, a među njima je smanjenje sagorijevanja fosilnih goriva, ali NASA je došla s nešto neuobičajenijim prijedlogom. Ambiciozna strategija uključuje zasijavanje atmosfere ledom kako bi se spriječilo nakupljanje stakleničkih plinova.

Prvo, brzi tečaj o stakleničkom učinku, on se događa kada određeni plinovi nakupljaju u atmosferi i zadržavaju toplinu unutar nje koja bi inače pobjegla u svemir, s vremenom to rezultira globalnim zatopljenjem i otapanjem ledenih kapa. Dakle, ova tehnika koju je predložila NASA sugerira se kao način ublažavanja učinka stakleničkih plinova u atmosferi.

"Zasijavanjem" atmosfere česticama leda, led bi zamrznuo svaku vlagu u led koja bi inače postala staklenički plin i uzrokovala bi da se vrati na Zemlju.

Kako to planiraju izvesti

Plan je nastao kao suradnja između NASA-e i Nacionalne uprave za oceanografiju i atmosferu (NOAA). Da razjasnimo, ovo se ne predlaže kao nešto što bi zamijenilo smanjenje naših emisija ugljičnog dioksida, to je nešto što bismo možda mogli učiniti uz to. Također je praksa nazvana geo-inženjeringom, koja je kontroverzna zbog nepredvidljivosti njenih nuspojava.

Na primjer, morske žabe su uvedene u Australiju kao prirodni kontrolor štetočina, samo da bi divljale i uništile autohtone životinje. Stavljanje leda u atmosferu očito je vrlo različito od uvođenja invazivne vrste, ali princip je i dalje vrijedan razmatranja.

Znanstvenici su na Marsu pronašli vrlo zanimljiv element koji otkriva jedan od najvećih misterija

Unatoč tome, plan je prezentiran kao potencijalna opcija. NOAA-in fizičar i glavni autor Joshua Schwarz rekao je MailOnlineu: "Ovo nije nešto što možemo čak ni sada implementirati. Radi se o istraživanju onoga što bi moglo biti moguće u budućnosti i identificiranju smjerova istraživanja."

Ali kakav bi stvarni utjecaj ovaj plan imao? Pa, tim predviđa da bi puštanje oko dvije tone čestica leda tjedno moglo ohladiti atmosferu na otprilike 1/70 od onoga koliko se zagrijava. Dakle, vrlo je jasno da bi se to moralo raditi u sklopu drugih mjera za smanjenje emisija i njihovih učinaka. Unatoč tome, moglo bi imati neki mjerljiv utjecaj, ali uvijek postoji opasnost da bi moglo dovesti do spirale učinaka kao posljedice.