Nataša pokazala kako izgleda život u jednom od najjezivijih gradova na svijetu: Ne može se ući bez posebne dozvole

Stanovnica Noriljska Nataša pokazala je na Instagramu snježne ulice sibirskoga grada u kojem snježni pokrivač traje prosječno 244 dana godišnje.
Grad leži sjeverno od Arktičkog kruga, a stabilan snijeg ondje nastaje krajem rujna i nestaje početkom lipnja. Natašina snimka privukla je pozornost korisnika društvenih mreža, među kojima je bilo i oduševljenih prizorima.
„Koliko god ne volim ljeto, toliko volim zimu i snijeg. Volio bih da mogu živjeti na ovakvom mjestu, okružen snijegom, tijekom cijele godine”, napisao je jedan korisnik.
Dolazak uz posebna pravila
Noriljsk nije cestama ni željeznicom povezan s ostatkom Rusije. Cjelogodišnju zračnu vezu omogućuje aerodrom udaljen 50 km od industrijskog središta, dok teret stiže i preko Jeniseja i luke Dudinka te Sjevernim morskim putem.
Strani državljani putovanje moraju prethodno uskladiti s odjelom ruske Federalne službe sigurnosti za Krasnojarski kraj. Noriljsk pripada područjima s posebnim režimom posjeta stranaca.
Siječanj je najhladniji mjesec, s prosječnom temperaturom od minus 26,9 °C. Meteorološka postaja Noriljsk zabilježila je apsolutni minimum od minus 56,1 °C. Od kraja studenoga do sredine siječnja traje polarna noć, kada Sunce ne izlazi iznad horizonta.
Toplije tlo ispod zgrada
Noriljsk je izgrađen na permafrostu, tlu koje ostaje zamrznuto najmanje dvije uzastopne godine. Zgrade su podignute na pilotima da bi se smanjio prijenos topline u podlogu i očuvala njezina stabilnost.
Istraživanje objavljeno 2025. utvrdilo je da je u središtu grada temperatura tla na dubini od 10 metara između 1959. i 2024. porasla za 4,3 °C. Zagrijavanje smrznutog tla smanjuje nosivost temelja i povećava rizik za stabilnost građevina.
Rudarsko-metalurška kompanija Nornickel u izvješću za 2024. navodi da je na 223 objekta u noriljskom industrijskom okrugu postavila više od 1800 automatiziranih senzora. Prema njezinim podacima, sustav u stvarnom vremenu prati tlo i tehničko stanje objekata radi smanjenja rizika od izvanrednih događaja.
Industrija i nasljeđe logora
Gradska uprava procijenila je da je Noriljsk početkom 2026. imao oko 176.100 stalnih stanovnika. Među razlozima doseljavanja ističe relativno visoke prihode i nisku nezaposlenost, a među razlozima odlaska studiranje i preseljenje u povoljniju klimu nakon stjecanja sjevernog radnog staža.
Industrijski razvoj počeo je 1935. izgradnjom rudnika i postrojenja. Velik dio posla prisilno su obavljali zatvorenici logora Noriljlag, dijela sustava Gulag. Noriljsk je dobio status grada 1953., a logor je zatvoren 1956.
Proizvodnja nikla, bakra, platine i paladija ostala je temelj gospodarstva. Desetljeća prerade rude ostavila su i posljedice: veliko onečišćenje zraka sumporovim dioksidom te oštećenu vegetaciju oko grada.