Neke vrste riba mogu biti jako opasne za konzumaciju: Stručnjaci upozoravaju, izbjegavajte ih

Osim što je bogata proteinima i ima malo zasićenih masti, sadrži i omega-3 masne kiseline koje mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Ipak, stručnjaci upozoravaju da nisu sve vrste ribe jednako zdrave te da neke treba konzumirati umjereno.
Zašto je riba dobra za organizam
Riba je vrijedan izvor omega-3 masnih kiselina, vitamina D i selena. Ove hranjive tvari pomažu u snižavanju krvnog tlaka i razine triglicerida, poboljšavaju funkciju krvnih žila te smanjuju upalne procese u organizmu. Također imaju važnu ulogu u prenatalnom i postnatalnom neurološkom razvoju.
Iako se omega-3 masne kiseline mogu unositi i putem dodataka prehrani poput ribljeg ulja, lanenog sjemena ili oraha, riba se i dalje smatra njihovim najboljim prirodnim izvorom.
Nutricionistica i dijetetičarka dr. Felicia Stoller ističe da je riba oduvijek bila važan dio prehrane stanovnika takozvanih plavih zona – regija u kojima velik broj ljudi doživi i 100 godina. U tim područjima prehrana se temelji na biljnoj hrani uz manje količine životinjskih proteina, među kojima je i riba.

Važan je i način pripreme
Način pripreme također ima velik utjecaj na zdravstvene prednosti ribe. Prženje u dubokom ulju može smanjiti njezinu nutritivnu vrijednost, dok su zdravije opcije kuhanje ili pečenje na roštilju.
Prema riječima Stoller, smrznuta riba nutritivno je jednako vrijedna kao i svježa.
Stručnjaci preporučuju konzumiranje oko 350 grama ribe ili morskih plodova tjedno. Među najzdravijim vrstama često se izdvajaju divlji losos, sardine, haringa, pastrva, skuša, inćuni i bakalar.

Oprez s ribama koje sadrže živu
Unatoč brojnim prednostima, neke vrste ribe mogu predstavljati zdravstveni rizik ako se jedu u velikim količinama. Tragovi žive nalaze se u gotovo svim ribama i školjkama. Iako male količine obično ne predstavljaju opasnost, veće izloženosti mogu biti toksične.
Metil-živa povezuje se s nizom zdravstvenih problema, uključujući odgođeni neurološki razvoj, gubitak perifernog vida, smanjenu pokretljivost i koordinaciju, oštećenje govora te slabost mišića, navodi Američka agencija za zaštitu okoliša.
Posebno su ugrožene trudnice, jer izloženost metil-živi može utjecati na razvoj živčanog sustava fetusa. Prema Agenciji za registar otrovnih tvari i bolesti, veće količine mogu uzrokovati trajna oštećenja mozga i živčanog sustava.
Zbog toga stručnjaci savjetuju oprez s ribama koje imaju visok udio žive. Trudnice, dojilje i mala djeca trebaju ih posebno ograničiti, a među takve vrste ubrajaju se morski pas, sabljarka, kraljevska skuša i tuna.