Tijekom nekoliko mjeseci ovog ljeta, veliki pojas Atlantskog oceana uzduž ekvatora naglo se ohladio brzinom koja nije zabilježena u povijesti. Iako se sada taj hladni dio ponovno zagrijava i vraća u normalu, znanstvenici su još uvijek zbunjeni što je uzrokovalo tako dramatično hlađenje.

Ova neuobičajena hladna zona, koja je ograničena na dio oceana koji obuhvaća nekoliko stupnjeva sjeverno i južno od ekvatora, pojavila se početkom lipnja nakon nekoliko mjeseci rekordno toplih površinskih voda u više od 40 godina. Iako je poznato da taj dio oceana povremeno prelazi iz hladne u toplu fazu svakih nekoliko godina, brzina s kojom je sada temperatura pala s rekordno visoke na nisku je "doista bez presedana", izjavio je Franz Tuchen, poslijedoktorand na Sveučilištu u Miamiju koji prati ovaj događaj, za Live Science.

"Još uvijek se češkamo po glavi i pitamo se što se zapravo događa," rekao je Michael McPhaden, viši znanstvenik iz Nacionalne agencije za oceane i atmosferu (NOAA), koja nadzire niz plutača u tropskim područjima koje prikupljaju podatke u stvarnom vremenu o ovoj hladnoj zoni, za Live Science. "Moglo bi se raditi o nekoj prolaznoj pojavi koja je nastala iz procesa koje još uvijek ne razumijemo u potpunosti."

Misteriozni pad

Površinske temperature mora u istočnom ekvatorijalnom Atlantiku bile su najviše u veljači i ožujku, kada su premašile 30 stupnjeva Celzija — najtopliji mjeseci zabilježeni od 1982. godine. Kada je došao lipanj, temperature su počele misteriozno padati, dosegnuvši najniže vrijednosti krajem srpnja od 25 stupnjeva Celzija, napisao je Tuchen nedavno u svom blogu.

Prognoze su pokazivale da bi ovo hlađenje moglo prerasti u Atlantsku Niñu, regionalni klimatski obrazac koji obično povećava padaline nad zapadnom Afrikom i smanjuje padaline u sjeveroistočnom Brazilu i zemljama uz Gvinejski zaljev, uključujući Ganu, Nigeriju i Kamerun. Fenomen, koji nije toliko snažan kao njegova ekvivalentna La Niña u Pacifiku i koji se nije pojavio od 2013. godine, bio bi proglašen da su temperature hladnije od prosjeka trajale tri mjeseca, sve do kraja kolovoza.

Znanstvenici otkrili uspavanu zonu koja bi mogla progutati čitav Atlantski ocean: 'Stvorit će se Vatreni prsten'

Međutim, hladna zona vode zagrijava se posljednjih tjedana, tako da "je već prilično sigurno da se neće klasificirati kao Atlantska Niña," rekao je Tuchen.

'Nešto drugo se događa'

Unatoč tome, otkrivanje što je uzrokovalo dramatično hlađenje omogućilo bi znanstvenicima bolje razumijevanje klimatskih neobičnosti na Zemlji, što bi moglo pomoći u poboljšanju prognoza vremena, rekao je Tuchen. No, nijedan od očekivanih procesa za sada se ne ističe kao objašnjenje.

Hladnije površinske vode obično su popraćene jačim pasatima, koji pušu blizu ekvatora i najutjecajniji su pokretači Niña fenomena jer uklanjaju tople površinske vode i omogućuju da dublje, hladnije vode izbiju na površinu putem procesa poznatog kao ekvatorijalno uzdizanje. Zbunjujuće, nedavna hladna regija podudara se sa slabijim vjetrovima jugoistočno od ekvatora, koji "rade suprotno od onoga što bi trebali raditi ako bi bili razlog hlađenja", rekao je Tuchen. "Trenutno vjerujemo da vjetrovi zapravo reagiraju na hlađenje."

McPhaden je primijetio da su neki neuobičajeno snažni vjetrovi, koji su se razvili zapadno od hladne zone u svibnju, možda pokrenuli hlađenje rekordnom brzinom, ali ti vjetrovi "nisu se povećali onoliko koliko je temperatura pala", rekao je McPhaden. "Nešto drugo se događa."

Moguće objašnjenje

Znanstvenici su modelirali nekoliko mogućih klimatskih procesa kako bi pokušali objasniti uočenu hladnu regiju, kao što su izuzetno snažni tokovi topline u atmosferi ili nagle promjene u oceanskim i vjetrovnim strujama. "Prema onome što vidimo, ovi procesi nisu očiti pokretači ovog hlađenja", rekao je Tuchen. Iako bez presedana, nedavno dramatično hlađenje vjerojatno nije uzrokovano ljudski induciranim klimatskim promjenama. "Ne mogu to isključiti", rekao je McPhaden. "Ali na prvi pogled, ovo je samo prirodna varijacija klimatskog sustava iznad ekvatorijalnog Atlantika."

Koristeći podatke sa satelita, oceanskih plutača i drugih meteoroloških alata, Tuchen i McPhaden su među nekoliko klimatologa koji intenzivno prate hladnu zonu i bilo kakve nadolazeće učinke koje bi mogla imati na okolne kontinente — što bi moglo potrajati mjesecima da postane očito. "Ovo bi potencijalno mogao biti značajan događaj", rekao je McPhaden. "Moramo samo gledati i vidjeti što će se dogoditi."