Više od desetljeća znanstvenici tragaju za dokazima o postojanju života na Marsu. Iako su mnoge misije pružile vrijedne podatke, potraga za živim organizmima ostaje bez potvrde. No, nedavno otkrivena fotografija s NASA-inog rovera Curiosity ponovno je pokrenula teorije o mogućem životu na Crvenom planetu.

Fotografija, snimljena 19. rujna 2013. godine, prikazuje neobičnu strukturu koja, prema riječima entuzijasta za izvanzemaljski život, podsjeća na – gljivu. Otkrio ju je u NASA-inom arhivu poznati UFO entuzijast Scott Waring, koji tvrdi da bi ovo mogla biti živi organizam koji raste iz marsovskog tla.

“To izgleda kao gljiva – kako to NASA nije primijetila?”

„Objekt ima zakrivljeni donji dio stapke, isti kao gljive na Zemlji“, tvrdi Waring. „Ne razumijem kako je NASA mogla previdjeti ovako nešto, s obzirom na to da im je misija pronaći život na drugim planetima i mjesecima.“

Waring, nadalje, kritizira NASA-u što nije dodatno istražila objekt. „Trebali su ga dotaknuti, gurnuti, prevrnuti, izrezati pomoću alata na Curiosityju ili barem upotrijebiti onaj milijunski laser kojim pale stijene i tlo“, kaže.

Njegove tvrdnje naišle su na podršku na društvenim mrežama. Jedan korisnik komentirao je: „Meni to izgleda kao gljiva! NASA zna puno više o Marsu nego što priznaje.“ Drugi je dodao: „Ako se život pronađe na samo još jednom planetu u Sunčevom sustavu, to matematički znači da je život posvuda u Svemiru.“

Znanstvenici nude racionalno objašnjenje: riječ je o geološkoj formaciji

No, stručnjaci smatraju da je uzbuđenje oko “gljive” neutemeljeno. Dr. Gareth Dorrian, planetarni fizičar sa Sveučilišta u Birminghamu, rekao je za MailOnline kako se najvjerojatnije radi o „ravnoj, diskastoj stijeni koja stoji na manjem kamenu pri dnu.“

„Najvjerojatnije ti objekti nisu izvorno bili u tom položaju“, objašnjava Dorrian. „Kao što se događa i u pustinjama na Zemlji, vjetar može postupno otpuhati pijesak i prašinu, nakon čega se gornja stijena nasloni na donju.“

Marsovske "gljive" zapravo su prirodne kamene formacije

Osim toga, znanstvenici smatraju da bi se moglo raditi o konkrecijama – geološkim formacijama nastalim milijardama godina ranije, u razdoblju kada je na Marsu postojala tekuća voda. Voda koja prolazi kroz sediment rastapa minerale i ponovno ih taloži u gušćem obliku, stvarajući čvrste nakupine koje ostaju izdignute iznad okolnog sloja kada se meka stijena istroši.

Ove formacije često imaju oblik gljive, slično hoodoo kamenim stupovima američkog jugozapada. Vjetar s vremenom oblikuje tanak „stabljikasti“ donji dio dok gornja stijena ostaje netaknuta.

Zašto Curiosity nije dodatno analizirao objekt?

Iako Waring kritizira nedostatak dodatne analize, znanstvenici navode da su ovakve strukture vrlo česte na površini Marsa. Stoga se Curiosity nije zaustavljao radi dodatnih mjerenja, jer se slične formacije već detaljno analiziralo u prošlosti.

Osim toga, čak i da se radi o živom organizmu, znanstvenici ističu da bi šanse za njegov opstanak na površini Marsa bile gotovo nikakve.

Površina Marsa: smrtonosna kombinacija uvjeta

Atmosferski tlak na površini Marsa jednak je onom 30 kilometara iznad Zemljine površine, što znači da je atmosfera iznimno rijetka. U takvim uvjetima, površinu konstantno bombardiraju ultraljubičasto zračenje i kozmičke čestice, što bi brzo uništilo bilo kakav oblik složenog života.

„Ova nezdrava kombinacija zračenja dobro je poznata po tome da uništava složene molekule poput DNK“, navodi dr. Dorrian. „Površina Marsa je praktički sterilna.“

No to nije sve. Temperature na Marsu su ekstremne. Tijekom dana mogu doseći ugodnih 20°C, no noću padaju i do -100°C. To je daleko ispod točke smrzavanja vode i hladnije nego bilo gdje na Zemlji.

„Ne postoji poznat oblik života koji može istovremeno podnijeti ovakve temperaturne ekstreme, razine zračenja i nizak atmosferski tlak – uključujući gljive“, zaključuje Dorrian.

Ako postoji život na Marsu, možda se skriva ispod površine

Znanstvenici stoga vjeruju da, ako život na Marsu uopće postoji, najveće su šanse da se nalazi ispod površine – u podzemnim spremnicima vode koji bi bili zaštićeni od pogubnih uvjeta na površini.

Zbog svega navedenog, stručnjaci smatraju da fotografija NASA-inog rovera prikazuje samo još jednu u nizu neobičnih, ali prirodnih stijena. No, za mnoge entuzijaste, ovakve slike i dalje predstavljaju nadu da odgovor na jedno od najvećih pitanja čovječanstva – jesmo li sami u svemiru – možda ipak leži na crvenoj površini susjednog planeta.