Demencija, progresivni pad mentalnih sposobnosti, često ostaje neprepoznata u ranim fazama, što otežava pravovremeno liječenje i podršku oboljelima. Studija iz 2018. godine provedena u SAD-u otkrila je da čak 60% starijih osoba s vjerojatnom demencijom nije dijagnosticirano niti svjesno svog stanja. Neurolog dr. Richard Restak predlaže upotrebu jednostavnog seta pitanja za prepoznavanje prvih znakova bolesti, uključujući Alzheimerovu bolest.

Što je demencija i kako je prepoznati?

Demencija se najčešće povezuje s problemima pamćenja, ali obuhvaća i poremećaje koncentracije, ravnoteže, logičkog povezivanja činjenica, razmišljanja i brojanja. Premda se uglavnom dijagnosticira kod osoba starijih od 85 godina, može se pojaviti već nakon 60. godine života.

Dr. Restak ističe da promjene u svakodnevnom ponašanju mogu biti rani pokazatelji demencije, često i prije problema s pamćenjem. "Dramatične ili devijantne promjene ponašanja uvijek su sumnjive", objašnjava neurolog u intervjuu za HuffPost. Ova odstupanja od uobičajenog obrasca ponašanja često prvo primijete članovi obitelji ili bliski prijatelji.

Ključna pitanja za rano prepoznavanje

Dr. Restak preporučuje postavljanje dva ključna pitanja kako bi se procijenila vjerojatnost razvoja demencije:

Postoje li promjene u svakodnevnom ponašanju i pamćenju?

Promjene u rutini ili neobično ponašanje mogu biti pokazatelji kognitivnog opadanja. Ove promjene su često vidljive bližnjima, dok ih osobe s demencijom mogu u potpunosti ignorirati.

Doktor otkrio koju stvar apsolutno izbjegava koristiti, a koriste je gotovo svi: 'Prestanite to koristiti'

Utječe li promjena ponašanja na odnose s drugima?

Drugo pitanje ispituje kako te promjene utječu na svakodnevni život, posebice na odnose s ljudima. Na primjer, česti i intenzivni emocionalni ispadi, poput agresije ili vikanja, mogu biti znak ozbiljnih problema.

Ako su odgovori na oba pitanja potvrdni, demencija ili teška depresija su vrlo vjerojatne. Ako je odgovor pozitivan samo na drugo pitanje, osoba bi mogla imati blago kognitivno oštećenje (MCI) ili ne pokazivati simptome demencije.

Strah od bolesti i važnost razgovora

Anketa provedena među 2.000 odraslih osoba u braku ili dugoj vezi pokazala je da samo jedna četvrtina parova razgovara o željama u slučaju da jedan od partnera razvije demenciju. Istovremeno, dvije trećine ispitanika navelo je demenciju kao bolest od koje se najviše plaše. Dr. Tim Beanland, voditelj istraživanja o Alzheimerovoj bolesti, naglašava važnost otvorenog razgovora o ovoj temi.

Rano prepoznavanje demencije ključno je za bolju kvalitetu života oboljelih i njihovih bližnjih. Jednostavna pitanja poput onih koje predlaže dr. Restak mogu biti prvi korak prema ranijoj dijagnozi i adekvatnoj podršci. Kako broj oboljelih raste, sve je važnije osvijestiti javnost o ovoj bolesti i potaknuti otvorene razgovore o njezinim posljedicama.