Neurolozi upozoravaju na vrlo čestu naviku: 'Uništava mozak više od pušenja'
Na zdravlje mozga ne utječu samo genetika i godine, već i svakodnevne životne navike. Iako se o štetnosti pušenja govori desetljećima, stručnjaci upozoravaju da se učinci alkohola često podcjenjuju upravo zato što je njegova konzumacija društveno prihvatljivija.
Kako piše EatingWell, neurologinja dr. Linet Gogol ističe da mnogi nisu svjesni koliko redovito pijenje može biti štetno.
"Mnogi podcjenjuju naviku koja može tiho naštetiti zdravom starenju mozga, a to je redovita konzumacija alkohola – posebno svakodnevno večernje pijenje, prekomjerno pijenje ili korištenje alkohola kao rutine za opuštanje i upravljanje stresom", upozorava dr. Gogol.
S njom se slaže i neurolog dr. Zach Ramilewicz, koji naglašava da alkohol djeluje kao neurotoksin.
"Alkohol je neurotoksin, što znači da može negativno utjecati na funkciju moždanih stanica i putove bijele tvari koji povezuju različite dijelove mozga, a u konačnici i na samu veličinu mozga", objašnjava.
Negativno utječe na san
Jedna od prvih posljedica redovite konzumacije alkohola može biti narušena kvaliteta sna.
San je ključan za obnovu mozga jer tijekom noći organizam učvršćuje sjećanja, regulira emocije, obnavlja tkiva i održava normalne metaboličke procese.
Iako mnogi vjeruju da alkohol pomaže lakše zaspati, stručnjaci upozoravaju da on zapravo narušava kvalitetu odmora.
"Alkohol može prekinuti san, smanjiti njegovu kvalitetu, poremetiti REM fazu sna te pogoršati hrkanje ili apneju kod osjetljivih osoba", kaže dr. Gogol.
Dodaje da dugotrajno loš san može pridonijeti kognitivnom padu i povećati rizik od drugih kroničnih bolesti.
Oštećuje sivu i bijelu tvar mozga
Neurolozi upozoravaju da alkohol može negativno utjecati i na strukturu mozga.
Siva tvar odgovorna je za razmišljanje, pamćenje, donošenje odluka i regulaciju emocija, dok bijela tvar omogućuje učinkovitu komunikaciju između različitih dijelova mozga.
"Siva tvar podržava razmišljanje, pamćenje, regulaciju emocija i donošenje odluka, dok bijela tvar pomaže različitim regijama mozga da učinkovito komuniciraju", objašnjava dr. Gogol.
Zbog toga je očuvanje obje vrste moždanog tkiva ključno za zdravo starenje i očuvanje mentalnih sposobnosti.
Povećava rizik od bolesti krvnih žila
Mozak ovisi o dobroj opskrbi krvlju, a sve što narušava zdravlje krvnih žila može dugoročno utjecati i na njegove funkcije.
"Sve što ugrožava zdravlje krvnih žila može na kraju utjecati na kognitivnu otpornost", ističe dr. Gogol.
Prema njezinim riječima, često ili prekomjerno pijenje može pridonijeti visokom krvnom tlaku, fibrilaciji atrija, povećanom riziku od moždanog udara, oksidativnom stresu i kroničnim upalnim procesima.
Koliko je alkohola previše?
Dr. Ramilewicz smatra da je za zdravlje mozga najsigurniji izbor potpuno izbjegavanje alkohola, osobito kod osoba koje već imaju čimbenike rizika.
"Najsigurnija količina alkohola za zdravlje mozga vjerojatno je nula, posebno za ljude koji već imaju faktore rizika za kognitivni pad, probleme sa spavanjem, bolesti jetre, određene vrste raka, depresiju, povijest ovisnosti, probleme s ravnotežom ili obiteljsku povijest demencije", kaže.
Podsjeća da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila kako ne postoji potpuno sigurna razina konzumacije alkohola.
Ipak, pojedine zdravstvene smjernice i dalje umjerenom konzumacijom smatraju najviše jedno alkoholno piće dnevno za žene i do dva za muškarce.
"Ali 'umjereno' ne znači bez rizika", upozorava Ramilewicz.
Svako smanjenje može koristiti zdravlju
Stručnjaci zaključuju da osobe koje ne konzumiraju alkohol nemaju razloga početi piti zbog navodnih zdravstvenih koristi.
Onima koji alkohol piju savjetuju da razmisle o svojim navikama i pokušaju postupno smanjiti unos.
Prema riječima neurologa, čak i relativno mala smanjenja količine alkohola mogu tijekom vremena imati pozitivan učinak na zdravlje mozga, kvalitetu sna i očuvanje kognitivnih funkcija.
