Riječ je o Justinijanovoj kugi, bolesti koja se širila Bizantskim Carstvom između 541. i 750. godine i za koju se procjenjuje da je odnijela i do 50 milijuna života.

Istraživači sa Sveučilišta Južne Floride analizirali su ovo nalazište i zaključili da ono ne govori samo o bolesti, već o ljudima – o njihovim životima, zajednicama i načinu na koji su se nosili s katastrofom.

Voditelj studije Rays H. Y. Jiang naglašava da cilj nije bio samo identificirati uzročnika bolesti, već razumjeti ljude koji su njome pogođeni. Kako je rekao, željeli su otkriti tko su bile žrtve, kako su živjele i kako je izgledala smrt tijekom pandemije unutar jednog stvarnog grada, prenosi LadBible.

Pogrebni običaji potpuno su se raspali

Jedan od najpotresnijih nalaza odnosi se na način pokopa. Tijela su pronađena položena na razbijenoj keramici, u prostoru koji je nekada služio kao javna površina, ali je u trenutku tragedije bio napušten.

Takav način ukopa jasno pokazuje da su uobičajeni pogrebni rituali potpuno urušeni pod pritiskom pandemije. Zajednice jednostavno više nisu imale kapaciteta provoditi standardne ceremonije, što dodatno svjedoči o razmjerima krize.

Znanstvenici su također potvrdili da su smrti povezane s bakterijom Yersinia pestis, poznatim uzročnikom bubonske kuge.

NASA na Mjesecu želi izvesti neobičan čak i dosta opasan eksperiment: 'Može biti stvarna prijetnja'

Prva znanstveno potvrđena grobnica iz tog razdoblja

Iako su povijesni zapisi već opisivali razornu bolest u bizantskom razdoblju, mnoge ranije pretpostavljene grobnice nisu imale čvrste znanstvene dokaze.

Ovo nalazište u Jerashu zato predstavlja prvu jasno potvrđenu masovnu grobnicu iz vremena Justinijanove kuge.

Jiang ističe da su ranija istraživanja uglavnom identificirala patogen, ali da ovo otkriće ide korak dalje – pretvara genetske podatke u stvarnu ljudsku priču o tome tko je umro i kako je grad proživio katastrofu.

Pandemija je povezala ljude na neočekivan način

Jedno od zanimljivijih otkrića odnosi se na kretanje ljudi u to vrijeme. Iako su pojedinci u drevnom svijetu često putovali i miješali se s različitim zajednicama, grobna mjesta obično odražavaju lokalno stanovništvo.

No u ovom slučaju, različite skupine ljudi završile su na istom mjestu, što ukazuje na to da je pandemija izbrisala granice između zajednica i povezala ljude na način na koji se to inače ne bi dogodilo.

Kruh cijeli život režete pogrešno, pekari pokazali najbolju metodu i mnoge će raspametiti

Pandemije nisu samo bolest – nego i društveni slom

Znanstvenici naglašavaju da ovakva istraživanja pomažu razumjeti pandemije kao stvarne životne događaje, a ne samo kao zapise u povijesnim knjigama.

Kako objašnjava Jiang, povezivanjem bioloških podataka s arheološkim kontekstom moguće je vidjeti kako je bolest utjecala na ljude unutar njihovih društava i okoliša.

Dodaje da pandemije nisu samo biološki fenomen, već i društveni događaj koji otkriva tko je najranjiviji i zašto.

Upravo ti obrasci, upozoravaju istraživači, i danas oblikuju način na koji bolesti utječu na moderna društva.