Otkriveno je li zdraviji maslac ili margarin: Odgovor bi vas mogao iznenaditi
Dok jedni ne mogu zamisliti kruh bez okusa pravog maslaca, drugi biraju margarin vjerujući da je zdraviji zbog biljnih masti. No istina nije tako jednostavna kako se često predstavlja.
Stručnjaci upozoravaju da ni maslac ni margarin nisu potpuno “dobri” ili “loši”, već sve ovisi o količini, sastavu proizvoda i ostatku prehrane. Iako je maslac dugo imao reputaciju neprijatelja srca i kolesterola, novija istraživanja pokazala su da priča nije crno-bijela. S druge strane, ni svi margarini nisu automatski zdrav izbor, posebno ako sadrže velike količine palminog ili kokosovog ulja te brojne aditive.
Maslac se proizvodi od mliječne masti i sastoji se od više od 80 posto masti. Velik dio toga otpada na zasićene masne kiseline, zbog čega se desetljećima povezivao s povećanim rizikom od visokog kolesterola i bolesti srca. Međutim, stručnjaci danas ističu da na razinu kolesterola ne utječe samo jedna namirnica, nego kombinacija prehrane, genetike, tjelesne aktivnosti i načina života.
Vječna dilema
Osim toga, dio masnih kiselina u maslacu pripada skupini kratkolančanih i srednjelančanih masti, za koje neka istraživanja pokazuju da imaju drugačiji učinak na organizam od klasičnih zasićenih masti. Ipak, zbog velike kalorijske vrijednosti nutricionisti preporučuju umjerenu konzumaciju.
Margarin se uglavnom proizvodi od biljnih ulja poput ulja uljane repice, suncokretovog ili maslinovog ulja. Upravo zato često sadrži više nezasićenih masnih kiselina, uključujući omega-3 i omega-6, koje se povezuju s povoljnijim učinkom na zdravlje srca i krvnih žila.
No problem je što nisu svi margarini jednaki. Neki proizvodi sadrže velike količine palminog i kokosovog ulja, koja su također bogata zasićenim mastima. Zato stručnjaci savjetuju da se pri kupnji pažljivo čita deklaracija i bira margarin s manjim udjelom zasićenih masnih kiselina.
Dodatnu zabrinutost izazivaju i pojedini aditivi te tragovi mineralnih ulja koji su pronađeni i u nekim margarinima i u maslacima tijekom raznih europskih testiranja hrane. Iako količine uglavnom nisu alarmantne, stručnjaci ističu da je važno birati kvalitetnije proizvode i ne pretjerivati s količinom.
U čemu je ključ?
Nutricionisti zato naglašavaju da ključ nije u potpunom izbacivanju jedne namirnice, nego u ravnoteži. Maslac i margarin mogu imati mjesto u prehrani ako se konzumiraju umjereno.
Preporuke stručnjaka govore da bi dnevni unos namaza poput maslaca ili margarina trebao biti relativno malen, otprilike jedna žlica dnevno. Problem nastaje kada se takve masnoće kombiniraju s velikim količinama prerađene hrane, slatkiša i manjkom kretanja.
Sve više ljudi zato bira i alternative poput svježeg sira, humusa, avokada ili pesta, koji mogu biti raznovrsniji i nutritivno bogatiji izbor.
Drugim riječima, odgovor na pitanje “što je zdravije” često ovisi o konkretnom proizvodu, količini i ostatku prehrambenih navika. Ni maslac ni margarin sami po sebi nisu glavni problem ako se konzumiraju razumno i kao dio uravnotežene prehrane.
