Kanada ima najviše jezera na svijetu, čak 879 tisuća. Rusija, gdje se oko 45% kopnene površine smatra šumom, prednjači u broju drveća. No, koja država ima najviše jezera? 

Pobjedu u ovoj kategoriji, s uvjerljivom prednosti, nosi Švedska! Ova država dom je 221 800 uglavnom nenaseljenih otoka. Ova brojka uključuje otoke veličine od 25 četvornih metara, što je otprilike veličina garaže za jedan automobil.

Finska je drugoplasirana država po broju otoka, a ima ih oko 188 tisuća, dok je na trećem mjestu Norveška s oko 55 tisuća otoka.

 

Zašto ovaj dio svijeta ima toliko otoka?

"To je zbog toga što, geološki gledano, imaju nedavnu prošlost", rekla je Karin Sigloch, direktorica istraživanja u Francuskom nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (CNRS).

"U posljednjih nekoliko milijuna godina, otprilike 2,6 milijuna, Zemljina klima imala je arktičku ledenu kapu i periodična ledena doba na sjevernoj polutki. Prije toga nije", rekla je.

Sigloch je objasnila da su nordijske zemlje, relativno nedavno, doživjele porast i nestajanje ledenjaka nad svojim temeljnim stijenama, što se događa svakih 41 tisuću godina.

 

Ledena doba nisu samo produženo razdoblje jedne određene temperature. Unutar velikih ledenih doba postoje manja ledena doba, poznata kao "glacijali" i toplija razdoblja koja se nazivaju "međuglacijali". Tijekom kvartarne glacijacije, kontinuiranog razdoblja s nizom izmjeničnih glacijalnih i interglacijalnih faza koje su započele prije 2,6 milijuna godina, ova hladna glacijalna razdoblja događala su se svakih, približno, 41 tisuću  godina, sve do prije otprilike 800 tisuća godina kada su se počele javljati rjeđe – svakih 100 tisuća godina.

 

Tijekom posljednjeg ledenog doba, razne nordijske regije bile su prekrivene visokim ledenim pokrivačima koji su bili toliko teški da su "prisilili Zemljinu koru da potone", navodi BBC.

Produljeno toplo razdoblje nazvano holocenski klimatski optimum uzrokovalo je topljenje ovog leda i pomoglo kori, sada oslobođenoj težine leda, da se vrati na prvobitno mjesto, objašnjeno je u knjizi Climate Change During the Holocene (Past 12,000 Years).

Ovaj fenomen, poznat kao izostatska ravnoteža, još uvijek uzrokuje da se otočje Kvarken, jedino finsko mjesto uvršteno u UNESCO-ovu svjetsku baštinu, lagano "podiže" svake godine. Godišnje dobije oko 1 četvorni kilometar zemlje, navodi BBC.

Osim toga, nordijske zemlje imaju "iznenađujuće visoku topografiju", jer je plašt ispod regije vrlo topao, objasnila je Sigloch. "Topli plašt širi se i gura prema gore kontinente i oceane koji se nalaze iznad." Ova kombinacija visoke topografije i čišćenja ledenjaka rezultirala je dubokim fjordovima, ostavljajući "komadiće stijena koje strše posvuda", rekla je.

 

Tijekom razdoblja koja nisu ledena, globalna razina mora mnogo je viša nego tijekom ledenog doba. Logika iza ovoga je jednostavna: kada se ledenjaci tope, njihova voda teče u ocean, podižući razinu mora. Ponekad su učinci drastični. Prije otprilike 20 tisuća godina, tijekom posljednjeg glacijalnog maksimuma koji se dogodio u završnoj fazi pleistocenske epohe (prije 2,6 milijuna do 11 700 godina), razina mora bila je oko 122 metra ispod današnje razine, prema Geološkom zavodu SAD-a.

Kada se većina ovog leda na kraju otopila, poplavila su ogromna područja kopna, a samo su te nasumične visoke točke zemlje stršale kao otoci.

 

Koja je zapravo definicija otoka?

Za većinu ljudi otok je jednostavno dio zemlje okružen vodom. Zašto se Australija, koja savršeno odgovara ovom opisu, smatra kontinentom, dok je Grenland, koji je samo tri puta manji i ima slične atribute, Britannica nazvala "najvećim otokom na svijetu"?

Iako ne postoji stroga, sveobuhvatna definicija toga što je "kontinent", opći je konsenzus da bi kontinent trebao ležati na vlastitoj tektonskoj ploči. Grenland, budući da se nalazi na sjevernoameričkoj ploči, ne ispunjava taj kriterij, stoga se smatra otokom.

Siglock je sugerirala da otoci Švedske, strogo govoreći, uopće nisu otoci.

Skandinavski otoci nisu otoci u geološkom smislu, rekla je. "Oni su kontinentalni kao i kopno; slučajno strše iz vode. Međutim, kolokvijalno govoreći, to su otoci zbog svoje veličine."