Ako vas posljednjih dana muče umor, razdražljivost, mučnina ili osjećaj slabosti, razlog može biti visoka vlažnost zraka. Nakon obilnih padalina i naglog porasta temperatura, sparina dodatno otežava podnošenje ljetnih vrućina. Stručnjaci za medicinu i meteorologiju ističu da vlažno vrijeme nije samo neugodan osjećaj, već i ozbiljan izazov za organizam, piše New York Times.

Jessica Lee, koordinatorica javnih programa u Nacionalnoj meteorološkoj službi SAD-a, objašnjava da je vlaga mjera količine vodene pare u zraku. „Što je toplije, to zrak može zadržati više vlage. Zato sparan ljetni dan djeluje daleko teže nego maglovito proljetno jutro“, istaknula je.

Zašto je visoka vlažnost tako opasna?

Naše tijelo se hladi putem znojenja, objašnjava dr. Anthony Maceo, profesor hitne medicine na Sveučilištu Pennsylvania. „Sam znoj nas ne hladi, ključ je u isparavanju“, dodaje dr. Rahul Sharma, šef hitne medicine na bolnici Weill Cornell i NewYork–Presbyterian. Kada znoj isparava, on s površine kože odnosi toplinu, hladeći tijelo.

No, kod visoke vlage zrak je već zasićen vlagom, pa znoj ne može učinkovito isparavati. „Znoj se samo nakuplja na koži, zbog čega se osjećamo ljepljivo i nelagodno“, naglašava dr. Sharma. U takvim uvjetima tijelo se dodatno znoji, što vodi do dehidracije i još većeg umora.

Kako sparina utječe na tijelo?

Dr. Gauri Agarwal, izvanredna profesorica kliničke medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Miamiju, upozorava da tijelo u takvim uvjetima ulaže veći napor kako bi se rashladilo. „Što se više znojite, to brže gubite tekućinu i riskirate dehidraciju, što dodatno pojačava osjećaj iscrpljenosti“, dodaje ona.

Organizam preusmjerava topliju krv iz unutarnjih organa, uključujući probavni sustav, što može uzrokovati mučninu. Visoka vlaga može izazvati i sužavanje dišnih putova (bronhokonstrikciju), što je posebno opasno za osobe koje boluju od astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB).

„Vlaga zadržava alergene i zagađivače, a buđ se lakše razvija u takvim uvjetima“, ističe dr. Sharma, dodajući da sve to dodatno otežava disanje.

Savjeti kako se zaštititi od sparine

Hidrirajte se na vrijeme. „Pijte vodu prije nego što osjetite žeđ“, savjetuje dr. Agarwal. Sportska pića i hrana bogata vodom mogu pomoći, no alkohol treba izbjegavati jer potiče dehidraciju, upozorava dr. Maceo.

Izbjegavajte napor u najtoplijem dijelu dana. „Ako planirate fizičku aktivnost, birajte rano jutro ili večer“, kaže dr. Kyle Enfield, izvanredni profesor medicine na Sveučilištu Virginia. Pronađite hladovinu. Na izravnom suncu temperatura može biti i do 8 °C viša. Nosite laganu i prozračnu odjeću. Birajte materijale koji omogućuju da koža diše.

Osigurajte dobru cirkulaciju zraka. Klima-uređaj ne samo da hladi prostor, već i smanjuje vlagu. Ako nemate klimu, stavite posudu s hladnom vodom ispred ventilatora kako biste rashladili zrak i olakšali isparavanje znoja.

Kada potražiti pomoć?

Ako primijetite simptome poput vrtoglavice, zbunjenosti, povraćanja ili poteškoća s govorom, hitno potražite medicinsku pomoć. Takvi znakovi mogu upućivati na toplinski udar ili ozbiljnu dehidraciju, upozoravaju stručnjaci.