Bijeli kruh godinama se nalazi na „crnoj listi“ nutricionista zbog visokog glikemijskog indeksa i utjecaja na razinu šećera u krvi. Ipak, novo istraživanje pokazuje da se u pekarnicama krije proizvod koji može biti još štetniji za organizam. Mnogi potrošači vjeruju da biraju „manje zlo“ za doručak, no njihova gušterača pritom trpi izravan udar skrivenih šećera i masti.

Stručnjaci upozoravaju da bijeli kruh više nije najveći neprijatelj krvnog tlaka i razine inzulina. Svakodnevna navika kupnje svježeg, mirisnog peciva, osobito lisnatog tijesta, krije zamku koja postupno iscrpljuje energetske zalihe tijela.

Lisnato tijesto kao „nutritivna bomba“

Prema pravilima koja navode nutricionisti, glikemijsko opterećenje određuje brzinu starenja naših organa. Iako bijeli kruh zauzima visoko mjesto na ljestvici namirnica s nepovoljnim učinkom, lisnato tijesto – bilo obično ili punjeno – opisuje se kao prava „nutritivna bomba“, prenosi Govorise.

U praksi se pokazalo da kombinacija rafiniranog bijelog brašna i industrijskih trans-masti, najčešće iz margarina, stvara mješavinu koju gušterača izuzetno teško prerađuje. Dok klasična štruca kruha sadrži brašno, vodu i kvasac, lisnato tijesto obiluje aditivima koji produžuju svježinu proizvoda, ali istodobno povećavaju rizik od razvoja inzulinske rezistencije.

Kada se lisnato pecivo konzumira kao zamjena za redoviti obrok, dolazi do naglog oslobađanja inzulina. Gušterača tada radi „prekovremeno“ kako bi obradila veliku količinu šećera iz bijelog brašna. Masnoće iz takvih proizvoda brzo se talože oko unutarnjih organa, dok nagli pad šećera u krvi, koji se javlja približno dva sata nakon obroka, uzrokuje manjak energije i smanjenu koncentraciju.

Što odabrati umjesto lisnatog peciva?

Ako je bijeli kruh i dalje sastavni dio vaše prehrane, stručnjaci savjetuju postupnu zamjenu zdravijim alternativama koje sporije otpuštaju energiju i manje opterećuju gušteraču. Umjesto brzih šećera preporučuju se proizvodi od proklijalih žitarica, poput takozvanog „tonus“ kruha, domaći kruh obogaćen lanenim i bučinim sjemenkama te zobena kaša bogata prirodnim vlaknima.

Stručnjaci pritom upozoravaju da gušterača „nema gumb za resetiranje“ te da svaka prehrambena prečica, osobito ona koja uključuje visok udio rafiniranih ugljikohidrata i trans-masti, dugoročno skraćuje razdoblje njezina optimalnog funkcioniranja.

Koliko često je sigurno jesti pekarske proizvode?

Nutricionisti savjetuju da se konzumacija lisnatih peciva i sličnih proizvoda iz pekarnica ograniči na najviše jednom u deset dana kako bi se izbjeglo kronično opterećenje organa i dugoročne metaboličke posljedice.

Iako bijeli kruh i dalje nosi reputaciju nezdrave namirnice, novo upozorenje pokazuje da je lisnato pecivo, zbog kombinacije rafiniranog brašna, skrivenih masti i aditiva, potencijalno još nepovoljniji izbor – osobito kada se konzumira redovito i zamjenjuje cjelovit obrok.