Postoji grad čiji stanovnici 'ne dodirnu tlo' cijeli život: 'Većina ne zna što je skroz dolje'
Možda zvuči kao znanstvena fantastika, ali za stanovnike jednog od najneobičnijih gradova na svijetu, to je sasvim realna mogućnost. Dobro došli u Chongqing, kinesku metropolu koja se prostire u tolikim slojevima da je gotovo nemoguće odrediti gdje završava ulica, a gdje počinje krov.
Chongqing, smješten na jugozapadu Kine, privukao je globalnu pozornost svojom jedinstvenom arhitekturom, a na društvenim mrežama često se uspoređuje s futurističnim svjetovima iz filmova poput Blade Runnera. Grad nije samo gusto naseljen – s više od 32 milijuna stanovnika – već je i građevinski toliko složen da zbunjuje čak i one koji tamo žive cijeli život.
Jedna od glavnih atrakcija Chongqinga su zgrade kroz koje prolaze željezničke pruge i ulice koje istovremeno služe kao trgovi, mostovi i prolazi između nebodera. Ova slojevitost rezultira fascinantnim fenomenom: ne postoji jedinstveno „prizemlje“. TikToker @hughchongqing opisao je svoje iskustvo: „Kada stojim na trgu, čini mi se da sam na uobičajenoj razini ulice. Ali ako se pomaknem nekoliko metara udesno, nalazim se na 22. katu. Ako uđem u dizalo i spustim se na 12. kat, opet sam na drugoj ulici. A ako zatim prijeđem u susjednu zgradu, odjednom sam na mostu koji spaja dvije građevine.“
Ova kompleksna infrastruktura nije slučajnost – ona je rezultat specifičnog geografskog položaja Chongqinga, koji je izgrađen na brdovitom terenu. Zbog toga se grad širio vertikalno, a ne horizontalno, stvarajući dojam složenog trodimenzionalnog labirinta.
@hughchongqing Which floor is the groud floor in Chongqing? #China #Chongqing #cyberpunk #重庆 #travel ♬ original sound - Hugh Chongqing
Nevjerojatan grad
Jedan avanturist, TikToker Jackson Lu, odlučio je pokušati pronaći „pravo tlo“ Chongqinga. No, njegova potraga ubrzo se pretvorila u frustraciju: „Prolazio sam kroz ulaze zgrada, spuštao se stepenicama, koristio liftove – ali svaki put kad bih pomislio da sam na dnu, ispod mene bi se pojavila još jedna razina ulica i zgrada.“
Ono što dodatno zbunjuje jest činjenica da se čak i na krovovima zgrada često nalaze benzinske postaje, parkirališta i trgovine, čineći cijeli grad jednim velikim sustavom međusobno povezanih struktura. Oliver Wainwright, novinar Guardiana, opisao je svoje iskustvo istraživanja Chongqinga: „Penjao sam se strmim stepenicama, ulazio u podzemne pokretne stepenice, zatim prelazio šetnicama do dizala koja su me dizala uz liticu – a sve to kako bih stigao na lokaciju koja se činila udaljenom samo nekoliko blokova.“
Oduševljenje ovim urbanim fenomenom dijele i korisnici interneta. Netko je na društvenim mrežama napisao: „Apsolutno sam fasciniran strukturnom logikom ovog grada. Kako se sve ne uruši?“ Drugi su postavljali praktična pitanja: „Kako GPS funkcionira ovdje? Postoji li 3D model ulica?“ Jedan od ključnih razloga zbog kojih se Chongqing razvio na ovaj način jest činjenica da je riječ o samoupravnoj općini. To znači da grad ima autonomiju u donošenju urbanističkih odluka, što je omogućilo njegov jedinstven i nesputan razvoj.
Chongqing je, bez sumnje, jedan od najneobičnijih gradova na svijetu – mjesto gdje je pojam „prizemlja“ gotovo besmislen i gdje se svakodnevna navigacija svodi na beskrajnu igru snalaženja u vertikalnom labirintu.
