Prema MMF-u, zemlja u kojoj su mnogi Hrvati mogla bi postati najbogatija do 2030.

Prema najnovijim procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u većini europskih država značajno će porasti do 2030. godine.
BDP po stanovniku jedan je od ključnih pokazatelja za usporedbu gospodarske snage i životnog standarda među državama. Ipak, unatoč očekivanom rastu, relativni poredak zemalja neće se bitno promijeniti.
Drugim riječima, iako će gotovo svi napredovati, razlike među državama ostat će slične kao danas.
Irska bi mogla preuzeti vrh Europe
Analize MMF-a, koje je prenio Euronews, pokazuju da bi Irska mogla izbiti na prvo mjesto u Europi prema BDP-u po stanovniku kada se uzme u obzir paritet kupovne moći (PPP).
Time bi prestigla Luksemburg, koji trenutačno drži vodeću poziciju.
Ipak, ekonomisti upozoravaju da irski rezultati nisu u potpunosti reprezentativni jer su pod snažnim utjecajem velikih multinacionalnih kompanija. Zbog toga se bruto nacionalni dohodak često smatra realnijim pokazateljem stvarnog stanja gospodarstva.
Stabilan vrh: Skandinavija i bogate države Zapada
Iza Irske, među najbogatijim zemljama Europe očekuju se Norveška, Švicarska i Danska, koje već godinama održavaju visoke pozicije i stabilan gospodarski rast.
Unutar Europske unije dominaciju i dalje drže sjeverne i zapadne zemlje poput Danske, Nizozemske, Švedske i Austrije.

Velika gospodarstva ne znače i najveći standard
Zanimljivo je da najveće europske ekonomije ne zauzimaju vrh ljestvice kada je riječ o BDP-u po stanovniku.
Njemačka, iako gospodarski najjača u Europi, prema projekcijama će biti tek na 12. mjestu. Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo nalaze se još niže, dok su Italija i Španjolska dodatno iza njih.
Ovi podaci jasno pokazuju da veličina gospodarstva ne mora nužno značiti i viši životni standard po stanovniku.
Nevidljivi ubojica krije se u vašem domu: Svaki dan ga unosite u sebe, a krije se na više mjesta
Kandidati za EU na začelju
Zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji uglavnom se nalaze na dnu ljestvice.
Iznimka je Turska, koja zauzima sredinu poretka i čak nadmašuje neke članice EU poput Bugarske, Latvije i Grčke.
Razlike među europskim državama posebno su vidljive kada se uspoređuju nominalni BDP i kupovna moć.
Neke istočnoeuropske zemlje ostvaruju bolje rezultate kada se uzmu u obzir niže cijene, no jaz u odnosu na zapadne zemlje i dalje ostaje značajan.
U nominalnom smislu, razlike su još izraženije. Najbogatije države, poput Luksemburga i Irske, imaju višestruko veći BDP po stanovniku u odnosu na zemlje pri dnu ljestvice, poput Ukrajine i Bugarske.

Europa ostaje podijeljena i 2030.
Sveukupno gledano, projekcije MMF-a sugeriraju da će ekonomske razlike u Europi potrajati i u narednim godinama.
Dok će zapadne i sjeverne države nastaviti dominirati, istočna Europa i zemlje kandidatkinje i dalje će zaostajati, unatoč gospodarskom rastu.
To znači da će, iako Europa kao cjelina postaje bogatija, jaz između njezinih dijelova ostati duboko ukorijenjen.