Iako nam je zbog trenutnih temperatura i zimske odjeće i obuće teško zamisliti da se bliži prvi dan proljeća, godišnjeg doba koje označava početak ljepšega vremena te prirode koja se budi i cvjeta, od toga nas dijeli tek nekoliko dana.

Unatoč učenju da na sjevernoj Zemljinoj polutci proljeće dolazi 21. ožujka te da taj dan zovemo proljetna ravnodnevica u kojoj i dan i noć traju 12 sati, mogli smo primijetiti da prvi dan proljeća baš na taj datum nije pravilo te da se često kaže da proljeće stiže dan ranije, 20. ožujka.

Istina je, zapravo, da proljetna ravnodnevica može pasti na bilo koji dan između 19. i 21. ožujka. Objašnjenje iza ove tvrdnje jest da početak proljeća, odnosno ravnodnevice, ovisi o tome kada će se Sunce pozicionirati iznad ekvatora Zemlje. 

Navedeno se mjeri pomoću dvije metode – meteorološke i astronomske.

Meteorološku metodu koriste meteorolozi koji promatraju godišnja opadanja i rast temperature te stanje u atmosferi. Prema ovoj metodi, meteorološka sezona koordinira se prema kalendaru te svako godišnje doba traje tri mjeseca. Drugim riječima, prema ovog metodi proljeće traje od 1. ožujka do 31. svibnja.

Astronomska metoda temelji se na astronomskim sezonama te se odnosi na položaj Zemljine orbite u odnosu na Sunce. Astronomski kalendar utvrđuje godišnja doba prema tome kada Zemljina rotacijska os bude na 23,5 stupnja u odnosu na Sunce. Prema ovoj metodi, posljednjih nekoliko godina proljeće traje od 20. ožujka do 21. lipnja.

Uzrok ovog dvostrukog shvaćanja nesavršenost je našega kalendara te eliptičnost Zemljine putanje oko Sunca.