Većina nas barem jednom je ispunila test osobnosti, bilo iz znatiželje ili zabave, kako bismo otkrili „koja pjesma odgovara našem vibeu“ ili slično. No, iako takvi testovi nude neformalnu razonodu, ozbiljniji testovi osobnosti, koji se često koriste u obrazovanju i poslovanju, nisu uvijek znanstveno utemeljeni. Unatoč tome, njihov utjecaj na donošenje važnih odluka u životu ne može se zanemariti.

Mit o statičnoj osobnosti

Industrija komercijalnih testova osobnosti vrijedna je milijarde dolara, no istraživanja pokazuju da ti testovi često ne predviđaju uspjeh u karijeri. Jedna od glavnih kritika je njihova pretpostavka da su osobine nepromjenjive – da smo „zarobljeni“ osobnošću s kojom smo rođeni. Međutim, moderna znanost o osobnosti dokazuje upravo suprotno: osobine se mogu mijenjati tijekom vremena, a te promjene mogu biti namjerne.

„Osobnosti se mijenjaju, ne samo kod mojih pacijenata, već i kod mene same,“ kaže klinička psihologinja i istraživačica osobnosti koja je iz vlastitog iskustva svjedočila ovoj transformaciji.

Nekada sklona neurednosti i odgađanju, danas postiže visoke rezultate u savjesnosti. „Ljudi mogu namjerno oblikovati osobine koje su im potrebne kako bi postigli životni uspjeh koji žele,“ ističe ona, naglašavajući da osobnost nije sudbina koja nas stavlja u „kutiju“.

Što čini osobnost?

Psiholozi osobnost definiraju kao karakterističan način razmišljanja, osjećanja i ponašanja. Uobičajena je podjela na „Velikih pet“ osobina: neuroticizam, ekstraverziju, savjesnost, ugodnost i otvorenost. Ovaj model datira iz 1930-ih kada su istraživači kategorizirali riječi koje opisuju ljudsku prirodu.

Važno je razumjeti da osobnost nije isto što i interesi, vrijednosti ili smisao za humor. Promjena osobina ne mijenja srž osobe, već način na koji se reagira na situacije.

Osobnost nije uklesana u kamen

Dokazano je da se osobnost mijenja tijekom života. S godinama ljudi postaju manje skloni negativnim emocijama, savjesniji i otvoreniji za nove perspektive. No, promjene nisu uvijek spontane – moguće ih je ubrzati svjesnim naporima.

Primjerice, ako netko nije pouzdan, može promijeniti svoj način razmišljanja kako bi prepoznao vrijednost dolaska na vrijeme. Kada to ponašanje postane navika, osobnost se mijenja.

Kako ubrzati promjenu osobnosti?

Istraživanja, uključujući intervencijske studije, pokazala su da značajne promjene u osobinama mogu nastupiti u manje od 20 tjedana. Ključ leži u primjeni kognitivno-bihevioralnih tehnika.

Prvi korak uključuje promjenu obrazaca razmišljanja. Ako, primjerice, netko vjeruje da su svi oko njega sebični, to uvjerenje može oblikovati nepovjerljiv pristup prema drugima. Promjena u obrascu ponašanja – poput traženja pomoći ili pokazivanja otvorenosti – može izazvati pozitivne reakcije koje mijenjaju početne predrasude.

Freud je imao jednu od najzanimljivijih metoda razotkrivanja neinteligentnih osoba: 'Pitajte ih ovo'

Dosljedne prilagodbe misli i ponašanja mogu postati trajne navike, a rezultat je osobnost prilagođena životu kakvom težimo.

Osobnost nije fiksna. Svjesnim trudom, misli, osjećaji i ponašanja mogu se mijenjati, omogućujući ljudima da oblikuju osobine koje će im najbolje služiti u životu. Umjesto da nas testovi osobnosti zatvore u unaprijed definirane kategorije, suvremena psihologija pruža optimističnu poruku: svatko može aktivno sudjelovati u vlastitom razvoju.