Visok račun za električnu energiju mnogima stiže kao neugodno mjesečno iznenađenje. Iako se često čini da pojedinačni kućanski uređaji ne mogu napraviti veliku razliku, brojilo se može ubrzano okretati zbog aparata koji svakodnevno rade satima, a ponekad i neprekidno.

Zato je za smanjenje troškova najprije važno utvrditi koji uređaji u kućanstvu troše najviše električne energije. Stručnjaci među najveće potrošače ubrajaju električni kotao za grijanje, bojler, klima-uređaje i grijalice, sušilice rublja, električne štednjake i pećnice te hladnjake i zamrzivače. Potrošnja, naravno, ovisi o snazi uređaja, vremenu korištenja, energetskom razredu i načinu uporabe.

Električni kotao može potrošiti više od 1500 kWh mjesečno

Ako se cijeli stan ili kuća griju pomoću električnog kotla, upravo taj uređaj može biti uvjerljivo najveći potrošač u kućanstvu. Snaga takvih kotlova najčešće se kreće između 6 i 12 kW jer moraju zagrijavati veliku količinu vode u sustavu grijanja.

Tijekom sezone grijanja kotao može raditi više sati dnevno, zbog čega se ukupna mjesečna potrošnja može popeti na vrlo visoku razinu. U određenim uvjetima može premašiti i 1500 kWh mjesečno, pa se električni kotao može naći među najvećim potrošačima u domu, čak i ispred bojlera.

Potrošnju je moguće smanjiti pravilnim podešavanjem termostata i programatora, ali i kvalitetnom toplinskom izolacijom prostora. Dugoročno, dodatne uštede mogu se ostvariti uvođenjem alternativnih izvora energije, poput solarnih sustava.

Bojler može biti jedan od najvećih kućnih potrošača

Bojler je također među uređajima koji mogu značajno utjecati na mjesečni račun za električnu energiju. Budući da često radi praktički neprekidno kako bi održavao temperaturu vode, njegova ukupna potrošnja može biti velika.

Prema navedenim procjenama, bojler u određenim uvjetima može dosegnuti i do 500 kWh mjesečne potrošnje. Zbog toga način na koji se koristi, kao i temperatura na koju je podešen, mogu imati vidljiv utjecaj na račun.

Klima-uređaj ljeti može ozbiljno povećati potrošnju

Tijekom vrućih ljetnih mjeseci klima-uređaji postaju jedan od značajnijih potrošača električne energije, posebno ako rade velik dio dana.

Klasični klima-uređaj snage oko 3,5 kW, odnosno 12.000 BTU, u prosjeku troši približno 1 kWh po satu rada. Ako radi osam sati dnevno, mjesečna potrošnja može dosegnuti oko 240 kWh.

Inverterski klima-uređaji u pravilu su učinkovitiji jer ne rade stalno po principu potpunog uključivanja i isključivanja, nego prilagođavaju rad kako bi održali zadanu temperaturu. Ovisno o modelu, energetskom razredu i uvjetima rada, njihova potrošnja može iznositi između 0,6 i 1 kWh po satu. Kod osam sati rada dnevno to znači približno 144 do 240 kWh mjesečno.

Modeli viših energetskih razreda, poput A++ i A+++, mogu trošiti i 30 do 40 posto manje električne energije u odnosu na starije uređaje. S druge strane, postavljanje preniske temperature i neprekidan rad mogu znatno povećati potrošnju.

Sušilica rublja nije bezazlena za kućni budžet

Sušilica je vrlo praktična, ali istodobno može biti jedan od energetski zahtjevnijih uređaja u kućanstvu. Klasične kondenzacijske sušilice prosječno troše između 2 i 4 kWh po ciklusu. Ako se koriste nekoliko puta tjedno, mjesečna potrošnja može dosegnuti oko 50 kWh ili čak više.

Energetski učinkovitije sušilice s toplinskom pumpom troše znatno manje, u prosjeku između 1 i 2 kWh po ciklusu, što može predstavljati približno dvostruko manju potrošnju u odnosu na klasične modele.

Na konačnu potrošnju utječu trajanje programa, količina rublja i količina vlage koja ostane nakon centrifugiranja. Za racionalniju potrošnju preporučuje se rublje prije sušenja dobro centrifugirati, redovito čistiti filtar te koristiti ekološke i štedljive programe kada god je to moguće.

Perilica rublja troši manje, ali i njezin način rada je važan

Perilica rublja jedan je od najčešće korištenih kućanskih uređaja, a količina električne energije koju potroši ovisi prije svega o odabranom programu, temperaturi pranja i energetskom razredu uređaja.

Prosječna potrošnja kreće se između 0,5 i 2 kWh po pranju. Pranje na 60 stupnjeva Celzijevih u pravilu zahtijeva znatno više energije nego pranje na 30 stupnjeva.

Ako se rublje pere otprilike četiri puta tjedno, mjesečna potrošnja može se kretati između 8 i 30 kWh. Noviji energetski učinkovitiji uređaji mogu trošiti i do dvostruko manje električne energije u odnosu na starije modele.

Za smanjenje potrošnje preporučuje se prati kada je bubanj dovoljno napunjen, koristiti niže temperature i uključivati ekoprograme kad god su prikladni.

Štednjak, pećnica, hladnjak i zamrzivač također utječu na račun

Učestalo kuhanje i pečenje izravno povećavaju potrošnju električne energije. Električni štednjak i pećnica zbog relativno velike snage mogu tijekom rada povući značajnu količinu energije, osobito ako se svakodnevno koriste dulje vrijeme.

Hladnjak i zamrzivač posebni su zato što su uključeni praktički neprestano. Iako pojedinačni sat rada ne mora predstavljati veliku potrošnju, uređaj radi 24 sata dnevno. Kod starijih modela potrošnja može biti veća, a problem dodatno može predstavljati loše brtvljenje vrata.

Upravo zbog toga dotrajali uređaji ili hladnjaci kojima vrata ne brtve dobro mogu nepotrebno povećavati potrošnju električne energije.

Televizor troši malo, ali razlika postaje vidljiva ako radi satima

Televizor se najčešće ne smatra velikim potrošačem, no ako je uključen mnogo sati svakoga dana, njegova potrošnja ipak može postati primjetna.

Standardni LED televizor veličine od 40 do 50 inča troši približno 0,05 do 0,1 kWh po satu. Pri prosječnom korištenju od šest sati dnevno to iznosi otprilike 9 do 18 kWh mjesečno.

Veći televizori mogu trošiti oko 0,15 kWh po satu, odnosno više od 45 kWh mjesečno. Stariji plazma televizori još su zahtjevniji i mogu trošiti između 0,2 i 0,3 kWh po satu, dok i CRT televizori imaju relativno visoku potrošnju u usporedbi s modernim uređajima.

Treba imati na umu i da neki televizori nastavljaju trošiti malu količinu električne energije kada su u stanju pripravnosti. Zato se preporučuje potpuno ih isključiti iz električne mreže kada se dulje vrijeme ne koriste.

Punjač mobitela gotovo je nevažan u usporedbi s velikim uređajima

Za razliku od bojlera, električnog kotla, klime ili sušilice, punjač za mobitel ima vrlo malu potrošnju.

Prosječan punjač tijekom punjenja telefona troši između 2 i 6 Wh po satu, odnosno približno 0,002 do 0,006 kWh. Ako se telefon puni jednom dnevno, mjesečna potrošnja punjača ostaje ispod 2 kWh.

Kada je punjač uključen u utičnicu, ali na njega nije spojen telefon, potrošnja je još manja i iznosi približno 0,1 do 0,5 W. Ipak, ako je u domu veći broj punjača koji su stalno uključeni, i takva se potrošnja s vremenom može akumulirati.

Zbog toga se punjače preporučuje isključivati iz utičnice kada ih ne koristite, ne samo zbog uštede energije nego i iz sigurnosnih razloga.

Najveće uštede ne tražite tamo gdje je potrošnja najmanja

Iako se često pozornost usmjerava na male uređaje koji ostaju uključeni, najveći potencijal za smanjenje računa nalazi se kod uređaja koji troše mnogo energije i rade satima.

Električno grijanje, bojler, klima-uređaj, sušilica, električni štednjak i pećnica te stariji hladnjaci i zamrzivači mogu imati puno veći utjecaj na račun nego punjač mobitela ili televizor koji se koristi nekoliko sati dnevno.

Zato stručnjaci savjetuju da se pri smanjenju potrošnje najprije pozornost usmjeri upravo na najveće potrošače. Racionalnije korištenje uređaja, odgovarajuća temperatura grijanja i hlađenja, korištenje ekoprograma, dobra izolacija i odabir energetski učinkovitijih uređaja mogu dugoročno pomoći u smanjenju mjesečne potrošnje i izbjeći neugodna iznenađenja kada stigne račun za električnu energiju.