Najmanje trećina svih smrtnih slučajeva na globalnoj razini može se pripisati samo četirima industrijama: duhanu, alkoholu, fosilnim gorivima i prehrambenim proizvodima, upozorava profesorica Anna Gilmour, voditeljica Centra za javno zdravstvo 21. stoljeća na Sveučilištu u Bathu.

Govoreći za španjolski list El País, profesorica Gilmour je rekla: "Najjednostavniji način da to sagledamo jest da pogledamo razmjere štete koju uzrokuju četiri proizvoda: duhan, fosilna goriva, alkohol i hrana. Procjenjujemo da ovi proizvodi sami uzrokuju između jedne trećine i dvije trećine svih smrti u svijetu."

Prema podacima iz 2021. godine, od ukupno 56 milijuna umrlih osoba diljem svijeta, čak 19 milijuna umrlo je zbog posljedica povezanih upravo s ovim sektorima.

1. Duhan – najsmrtonosniji proizvod današnjice

Duhan se nalazi na vrhu ljestvice najsmrtonosnijih proizvoda. Samo u 2021. godini, uzrokovao je više od devet milijuna smrti, što čini 16 % svih globalnih smrtnih slučajeva.

Prema Globalnoj studiji o opterećenju bolestima (Global Burden of Disease Study), pušenje, žvakanje duhana i izloženost pasivnom pušenju zajedno ubijaju više ljudi nego bilo koji drugi pojedinačni uzročnik.

"Dvije od tri osobe koje puše na kraju će umrijeti od posljedica pušenja. To je iznimno rizično", naglašava profesorica Gilmour.
"Bi li skočili s četvrtog kata zgrade? Ne bi, jer je preopasno. No, pušenje se obično počinje u mladosti, kad rizici još nisu jasno shvaćeni."

Pušenje uzrokuje brojne zdravstvene probleme: rak, srčani udar, visoki krvni tlak, moždani udar, krvne ugruške i bolesti dišnog sustava.

U Europi, zajedničko istraživanje koje je vodila profesorica Gilmour otkrilo je da tobak uzrokuje 1,15 milijuna smrti godišnje, što čini 10 % ukupnog broja smrti na kontinentu.

"Pušenje izaziva visoku ovisnost. Znamo da duhanske kompanije manipuliraju cigaretama kako bi ih učinile još zaraznijima", dodaje Gilmour.
"Preporučila bih svima koji puše da učine sve što mogu kako bi prestali."

2. Alkohol – tihi uzročnik smrti i nesreća

Alkohol je odgovoran za 2,44 milijuna smrti godišnje diljem svijeta, što čini 4,3 % svih smrti i 4,4 % smrti od nezaraznih bolesti.

Posebno zabrinjavajuće je što je alkohol često uzročno povezan s nesrećama i ozljedama. Prema Globalnim procjenama tereta bolesti, sedam posto svih smrti izazvanih ozljedama uključuje konzumaciju alkohola.

3. Hrana – iznenađujuće opasan čimbenik

Iako se to rijetko naglašava, prehrana predstavlja još veći uzrok prerane smrti od alkohola. U 2021. godini, čak 5,4 % svih globalnih smrti bilo je povezano s tzv. "prehrambenim rizicima" – što znači više od tri milijuna ljudi umrlo je zbog prehrane bogate procesiranim mesom, natrijem, zaslađenim pićima i trans-masnim kiselinama.

Najviše smrti uzrokuje prekomjerni unos soli, zatim procesirano meso. U Europi konkretno, 2,27 % smrti povezano je s prevelikim unosom soli, dok je 1,06 % povezano s konzumacijom prerađenog mesa.

"Nezdrava prehrana jedan je od najvećih čimbenika rizika za razvoj kroničnih bolesti", upozorava profesorica Gilmour. "Iako su rizici dobro dokumentirani, prehrambeni proizvodi se i dalje 'prerađuju' kako bi bili što privlačniji, gotovo zarazni."

Nezdrava prehrana i pretilost povećavaju rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava, visokog krvnog tlaka, moždanog udara i određenih vrsta raka.

4. Fosilna goriva – nevidljivi ubojica

Iako se već dugo govori o klimatskim promjenama, fosilna goriva već danas izravno ubijaju milijune ljudi godišnje, i to putem zagađenja zraka.

Čestice nastale izgaranjem fosilnih goriva izazivaju povećan rizik od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti te raka pluća.

Globalna studija o opterećenju bolestima procjenjuje da je 4,5 milijuna ljudi umrlo 2021. godine zbog zagađenja zraka iz fosilnih goriva, no druge studije daju još alarmantnije podatke.

Jedno novo istraživanje tvrdi da zagađenje zraka svake godine uzrokuje čak 8,34 milijuna smrti, najvećim dijelom zbog povećanog rizika od plućnih bolesti srca.

To znači da fosilna goriva uzrokuju između pet i osam posto svih smrti u svijetu. U Europi, gdje su razine zagađenja niže nego u nekim drugim dijelovima svijeta, WHO procjenjuje da izgaranje fosilnih goriva uzrokuje 578.900 smrti godišnje.

I što je možda najvažnije – ovi podaci ne uključuju smrti izazvane prirodnim katastrofama koje su rezultat klimatskih promjena, poput poplava i toplinskih valova. Prava brojka vjerojatno je još i veća.

Industrije koje oblikuju naš život – i njegov kraj

Iako se svakodnevno susrećemo s proizvodima poput cigareta, alkohola, prerađene hrane i fosilnih goriva, njihovi stvarni učinci na ljudsko zdravlje i dugovječnost ostaju često zanemareni.

Profesorica Gilmour ističe da se rizici ovih proizvoda i dalje podcjenjuju, dok korporacije često aktivno manipuliraju svojim proizvodima kako bi povećale njihovu privlačnost i ovisnički potencijal.

Jasno je da, ako želimo smanjiti broj smrti i poboljšati javno zdravlje, moramo promijeniti odnos prema ovim industrijama – i to ne samo kao potrošači, već i kao društvo u cjelini.