Snimka planeta Zemlje od koje zastaje dah! Pogledajte kako u 40 sekundi izgleda pomicanje tektonskih ploča

Tektonske ploče koje prekrivaju Zemlju pomiču se veoma sporo, otprilike brzinom rasta noktiju, a znanstvenici su sada napravili simulaciju, odnosno kompresiju od milijardu godina i saželi je u 40 sekundi. Sada se na najatraktivniji način može vidjeti kako su se ploče kretale kroz godine i kako su one utjecale na klimu, na morske mijene, migracije i evoluciju životinja, vulkansku aktivnost...
Tektonske ploče su puno više od pukog pokrova planeta, one su sustav za održavanje života koji utječe na sve što živi na površini, donosi Scence alert.
"Prvi put je izgrađen potpuni model tektonike, uključujući sve granice među pločama", objasnio je za Euronews 2021. godine, kada je i nastao ovaj video, geoznanstvenik Michael Tetley.
Zašto je važno razumijevanje ploča?
"Na ljudskoj vremenskoj skali stvari se godišnje kreću u centimetrima, ali kao što možemo vidjeti iz animacije, kontinenti su bili posvuda tijekom vremena. Mjesto poput Antarktike, koje danas vidimo kao ledeno i negostoljubivo, zapravo je nekoć bilo prilično lijepo odredište za odmor", kazao je.
Razumijevanje ovih kretanja i obrazaca ključno je ako znanstvenici žele predvidjeti koliko će naš planet biti nastanjiv u budućnosti, a analizom podataka saznat će i gdje ćemo pronaći metalne resurse koji su nam potrebni da osiguramo čistu energetsku budućnost.
Kretanje ploča procjenjuje se proučavanjem geoloških zapisa, magnetizma koji daje podatke o povijesnim položajima tektonskih ploča u odnosu na Zemljinu os vrtnje i vrstama materijala zaključanima u uzorcima stijena.
"Planet Zemlja je nevjerojatno dinamičan, s površinom sastavljenom od ploča koje stalno guraju jedna drugu na način jedinstven među poznatim stjenovitim planetima. Ove ploče se pomiču brzinom kojom rastu nokti, ali kada se milijarda godina sažme u 40 sekundi, otkriva se očaravajući ples. Oceani se otvaraju i zatvaraju, kontinenti se raspršuju i povremeno rekombiniraju stvarajući goleme superkontinente", rekao je geoznanstvenik Sabin Zahirović sa Sveučilišta u Sydneyju.