Maslinovo ulje već se desetljećima smatra jednom od najvrjednijih namirnica za očuvanje zdravlja, a posljednjih godina sve je popularniji i neobičan jutarnji ritual: ispijanje jedne ili dvije žlice ulja, često odmah nakon buđenja i na prazan želudac. Zagovornici ove navike tvrde da može poboljšati probavu, smanjiti upalne procese, zaštititi srce i krvne žile te čak pridonijeti duljem životu. No postoji li za takve tvrdnje znanstveno uporište i donosi li organizmu više koristi ako maslinovo ulje pijemo samostalno, umjesto da ga jednostavno dodajemo obrocima?

Prema pisanju zdravstvenog portala Health.com, redovita konzumacija maslinova ulja doista može imati niz pozitivnih učinaka na zdravlje. Ipak, dosadašnja znanstvena istraživanja nisu potvrdila da njegovo ispijanje izravno iz čašice pruža veće zdravstvene prednosti od uobičajene uporabe u prehrani.

Posebno se ističe ekstra djevičansko maslinovo ulje, koje obiluje mononezasićenim masnim kiselinama, među kojima prevladava oleinska kiselina. Osim toga, sadrži polifenole, biljne spojeve s antioksidativnim svojstvima koji mogu utjecati na procese povezane s upalama u organizmu.

Upravo zbog takvog nutritivnog sastava maslinovo ulje zauzima važno mjesto u mediteranskoj prehrani, koja se u brojnim istraživanjima povezuje s manjim rizikom od razvoja različitih kroničnih bolesti.

Srce, krvne žile i šećer u krvi: što pokazuju znanstvena istraživanja?

Jedna od najpoznatijih prednosti maslinova ulja odnosi se na zdravlje srca i krvožilnog sustava. Njegove mononezasićene masne kiseline mogu pridonijeti povoljnijem lipidnom profilu, osobito kada se njima zamijene zasićene masti koje se, primjerice, nalaze u maslacu i masnom mesu.

Međutim, postoji važna razlika između zamjene manje poželjnih masnoća maslinovim uljem i jednostavnog dodavanja ulja već postojećoj prehrani. Samo povećanje njegova unosa ne znači automatski da će se sniziti razina kolesterola. Presudno je koje namirnice i vrste masnoća ono zamjenjuje, kao i ukupna kvaliteta prehrane.

Zanimljive podatke donosi velika znanstvena analiza objavljena 2022. godine u časopisu Clinical Nutrition. Obuhvatila je istraživanja s ukupno stotinama tisuća sudionika, a njezini rezultati pokazali su da je dodatnih 25 grama maslinova ulja dnevno, odnosno količina nešto manja od dvije jušne žlice, povezano s približno 16 posto manjim relativnim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Još zanimljiviji rezultati zabilježeni su kada je riječ o dijabetesu tipa 2. Ista analiza pokazala je da je konzumacija navedene količine maslinova ulja povezana s 22 posto manjim relativnim rizikom od razvoja te bolesti.

Znanstvenici pretpostavljaju da korisne masne kiseline i drugi spojevi prisutni u maslinovu ulju mogu povoljno djelovati na metaboličke procese u organizmu, među ostalim i na osjetljivost na inzulin.

Ipak, važno je naglasiti da je riječ o povezanosti utvrđenoj u istraživanjima, a ne o dokazu da će svakodnevno ispijanje maslinova ulja samo po sebi spriječiti razvoj dijabetesa. Rezultate zato ne treba tumačiti kao jamstvo zaštite od bolesti.

Može li maslinovo ulje zaštititi mozak i smanjiti rizik od demencije?

Osim dobro poznatih učinaka na zdravlje srca i krvnih žila, maslinovo ulje sve je zanimljivije i znanstvenicima koji istražuju očuvanje zdravlja mozga.

Posebnu pozornost privuklo je istraživanje objavljeno 2024. godine u časopisu JAMA Network Open. U njemu je sudjelovalo više od 92.000 odraslih osoba koje su praćene tijekom čak 28 godina.

Rezultati su pokazali da su sudionici koji su svakodnevno konzumirali više od sedam grama maslinova ulja imali približno 28 posto manji relativni rizik od smrti povezane s demencijom u usporedbi s osobama koje su maslinovo ulje konzumirale vrlo rijetko ili ga uopće nisu koristile.

Zanimljivo je da je ta povezanost ostala prisutna i nakon što su istraživači uzeli u obzir druge čimbenike koji mogu utjecati na zdravlje, uključujući ukupnu kvalitetu prehrane.

Unatoč tome, istraživanje nije dokazalo da maslinovo ulje može spriječiti demenciju niti da njegovo konzumiranje može zaustaviti razvoj neurodegenerativnih bolesti. Rezultati upućuju na moguću povezanost, ali ne potvrđuju izravnu uzročno-posljedičnu vezu.

Sličan oprez potreban je i pri razmatranju utjecaja maslinova ulja na dugovječnost. Neka dugoročna istraživanja pokazala su da je veći unos ove namirnice povezan s manjim rizikom od prijevremene smrti. Međutim, na životni vijek utječe čitav niz čimbenika, među kojima su tjelesna aktivnost, pušenje, tjelesna težina i ukupne prehrambene navike.

Ima li doista više koristi ako maslinovo ulje pijete na prazan želudac?

Jedna od najraširenijih tvrdnji među zagovornicima ovog jutarnjeg rituala jest da maslinovo ulje ima snažnije djelovanje ako se popije odmah nakon buđenja, prije doručka. Međutim, za takvu tvrdnju zasad ne postoje pouzdani znanstveni dokazi.

Dijetetičarka Kelly Jones u razgovoru za Health.com objasnila je da ipak postoje određene razlike između konzumiranja svježeg, nezagrijanog i termički obrađenog maslinova ulja.

Naime, pojedini polifenoli mogu se razgrađivati tijekom zagrijavanja, osobito ako se ulje izlaže visokim temperaturama i duljoj termičkoj obradi. Zbog toga sirovo ekstra djevičansko maslinovo ulje može sačuvati veće količine određenih antioksidativnih spojeva.

No to nikako ne znači da ga morate piti samostalno kako biste iskoristili njegove prednosti. Sličan učinak možete postići ako ga nakon pripreme dodate salati, povrću ili drugim jelima.

Štoviše, konzumiranje maslinova ulja uz obrok donosi i dodatnu korist. Masnoće, naime, pomažu organizmu da apsorbira vitamine topljive u mastima, među kojima su vitamini A, D, E i K.

Upravo zato stručnjaci uglavnom preporučuju da maslinovo ulje bude redovit sastojak uravnotežene prehrane, umjesto da ga se promatra kao poseban pripravak s gotovo čudesnim svojstvima.

Jedna stvar mogla bi vam predstavljati problem ako svakodnevno pijete maslinovo ulje

Unatoč brojnim zdravstvenim prednostima, maslinovo ulje ima jednu karakteristiku koju ne bi trebalo zanemariti, a to je njegova visoka energetska vrijednost.

Jedna jušna žlica, odnosno približno 15 mililitara, sadrži oko 120 kalorija. To znači da ćete ispijanjem dviju žlica svakoga dana unijeti približno 240 dodatnih kalorija.

Ako se ta količina samo pridoda uobičajenoj prehrani, bez smanjivanja unosa drugih izvora energije, s vremenom bi mogla pridonijeti povećanju tjelesne težine.

Osim toga, ispijanje maslinova ulja na prazan želudac kod nekih ljudi može izazvati mučninu, nelagodu u trbuhu ili rjeđu stolicu. Takve se tegobe osobito mogu pojaviti kada se odjednom konzumira veća količina ulja.

Zbog toga nema potrebe prisiljavati se na svakodnevno ispijanje maslinova ulja niti pretjerivati s njegovim unosom u uvjerenju da će veća količina automatski donijeti i veće zdravstvene koristi.

Za većinu ljudi jednostavnije i praktičnije rješenje jest uključiti ga u svakodnevnu pripremu obroka, pritom ga koristiti kao zamjenu za masnoće s visokim udjelom zasićenih masnih kiselina.