Prema CNN-u, globalno onečišćenje vode uzrokuje 1,4 milijuna preuranjenih smrti, što predstavlja ozbiljan problem za 150 milijuna ljudi koji žive duž obala Sredozemnog mora i 270 milijuna turista koji svake godine posjećuju te vode.

Sredozemno more proteže se na 46.000 kilometara obale u 22 zemlje, od kojih svaka ima različite ekološke standarde i prakse. Egipat, koji godišnje pridonosi 0,25 milijuna tona plastike, najveći je zagađivač, slijedi ga Turska s 0,11 milijuna tona i Italija s 0,04 milijuna tona plastike. Sveukupno, Sredozemno more sadrži 1,9 milijuna plastičnih fragmenata po kvadratnom metru, što su katastrofalne vijesti i za Hrvatsku.

Medicinski stručnjaci konzultirani za WWF izvješće navode da se mikroplastika može unijeti putem morskih plodova i pitke vode. Ističu da je najviše unosa putem konzumacije tri glavne komercijalne vrste ribe - brancina i dvije vrste skuše.

U obalnom gradu Ostia, blizu Rima, Pierluigi Capozzi promatra more iz svog restorana Mediterraneo. Kaže: "Prije 50 godina ljudi nisu bili svjesni problema zagađenja kao danas, ali još uvijek vidim mlade kako bez razmišljanja bacaju plastične boce u more."

Prije deset godina, pijesak ispred njegovog restorana bio je prekriven kemikalijama s teretnih brodova. "Zahvaljujući strožim propisima, tog kemijskog zagađenja sada više nema", rekao je za CNN.

Otac i sin imali zastrašujući bliski susret s masivnom velikom bijelom psinom: Sve su uspjeli snimiti

Nije dobro

Sredozemno more je jedno od najvećih svjetskih skladišta morske i obalne raznolikosti, prema Med Sea Allianceu. Veliko onečišćenje negativno utječe na bogatu morsku floru i faunu. Iako pokriva samo 0,7 posto površine svjetskog oceana, more ima 7,5 posto svjetske morske faune i 18 posto morske flore.

Industrija ribarstva u Sredozemlju vrijedi 4,6 milijardi eura, a onečišćenje vode negativno utječe na živote 180.000 ljudi koji ovise o ribolovu, kaže WWF. Program UN-a za okoliš izvještava da je ulov ribe u Sredozemnom moru pao za 34 posto u posljednjih 50 godina zbog pretjeranog izlova i plastike u vodi.

Studija iz 2023. koju je proveo Institut za očuvanje mora Arhipelaga u Grčkoj, pokazala je prisutnost mikroplastike u 25 morskih životinja, uključujući osam dupina, dvije medvjedice i 15 morskih kornjača.

Raffaele Marfella, profesor na Sveučilištu Vanvitelli u Napulju, ističe da onečišćenje plastikom nije samo ekološki problem. Nedavni članak u New England Journal of Medicine povezuje mikroplastiku i nanoplastiku (MNP) s određenim kardiovaskularnim bolestima. "MNP može ući u krvotok gutanjem ili udisanjem, uzrokujući upalu i oksidativni stres. Kronična izloženost MNP-u može ubrzati aterosklerozu i povećati rizik od kardiovaskularnih problema."

Onečišćenje plastikom smatra se "trajnim" zagađivačem, što znači da jednom kada postane invazivno, ostaje prisutno. Ako ne poduzmemo korake za suzbijanje onečišćenja, san o odmoru na Mediteranu mogao bi se pretvoriti u noćnu moru.