No, najnovija studija iz 2025. godine, koja je analizirala više od 600 različitih vrsta industrijskih žitarica, otkriva zabrinjavajuće podatke – većina proizvoda s police možda je sve samo ne zdrava.

Zašto žitarice nisu onoliko zdrave koliko mislimo?

Iako se reklamiraju kao hranjiv i brz obrok, većina popularnih žitarica prepuna je šećera, a sadrži premalo proteina i vlakana. Upravo vlakna trebala bi biti ključan razlog njihove nutritivne vrijednosti, no u mnogim pakiranjima ona su zanemariva.

Još jedan problem je veličina porcije. Na deklaraciji često piše da zdjelica sadrži 120–150 kalorija, ali u stvarnosti prosječna porcija lako naraste na 300 ili više, što znači da nesvjesno unosimo puno više šećera i praznih kalorija.

Nutricionisti upozoravaju i na obmanjujuće marketinške tvrdnje – oznake poput “prijateljski za srce”, “bogato vitaminima” ili “prirodno” često nemaju čvrstu znanstvenu podlogu. U mnogim slučajevima, hranjive tvari dolaze više iz mlijeka kojim se prelijevaju pahuljice, nego iz samih žitarica,, piše Health Harvard.

Što su pokazale analize?

Analiza najpopularnijih proizvoda otkrila je da su oni uglavnom slatki, visoko prerađeni i siromašni pravim hranjivim tvarima. Iako neki proizvodi imaju dodane vitamine, njihove količine često su minimalne, dok je soli često više nego što je potrebno. Čak i uklanjanje umjetnih boja i aroma ne čini ih nužno zdravim obrokom.

Trudnica naručila novi iPhone, a stigla joj je kutija s najodvratnijim sadržajem ikad: 'Rasplakala sam se'

Postaju li žitarice zdravije?

Studija objavljena u svibnju 2025. analizirala je čak 1200 vrsta dječjih žitarica nastalih ili reformuliranih između 2010. i 2023. godine. Rezultati su obeshrabrujući: više masti, soli i šećera, a manje proteina i vlakana nego ranije.

Ipak, postoje pomaci – primjerice, nove smjernice za školske obroke u SAD-u nalažu postupno smanjenje šećera i soli te povećanje udjela cjelovitih žitarica. No, promjene idu sporo.

Što izabrati za doručak?

Nutricionisti savjetuju da se, kad god je moguće, biraju prirodnije opcije: kuhane zobene pahuljice s voćem i orašastim plodovima, jaja, jogurt s voćem ili kruh od cjelovitih žitarica s maslacem od kikirikija.

Ako ipak ne možete bez gotovih žitarica, stručnjaci preporučuju provjeriti deklaraciju:

prva stavka na popisu neka bude cjelovita žitarica,

najmanje 2,5 g vlakana po porciji (idealno 5 g),

malo ili nimalo dodanog šećera i soli,

150 kalorija ili manje po porciji (porcija je često manja nego što mislimo – oko ¾ šalice),

kratak popis sastojaka, bez umjetnih bojila i konzervansa.

Tri popularna začina nikada ne biste trebali jesti ako pijete lijekove: Znanstvenici upozoravaju na skrivenu opasnost

Birajte mudro

Žitarice za doručak ne moraju biti najgori izbor – pogotovo ako ih kombinirate s mlijekom s niskim udjelom masti ili biljnim napitkom obogaćenim proteinima. No, ključno je pažljivo birati proizvode i kontrolirati količinu. Zdrav doručak trebao bi pružiti energiju i hranjive tvari – a ne tek slatki hrskavi zalogaj zapakiran kao “superhrana”.