Stručnjaci tvrde da je starija tjestenina zdravija od svježe: 'Drugačije utječe na nas'

Ipak, stručnjaci naglašavaju da nijednu namirnicu ne treba unaprijed odbacivati – a zanimljivo je da tjestenina može postati čak i nutritivno povoljnija ako se nakon kuhanja ohladi. Naime, takva tjestenina može pomoći u stabilizaciji razine šećera u krvi, imati nešto nižu energetsku vrijednost te pozitivno utjecati na zdravlje crijeva.
Iako to na prvu zvuči iznenađujuće, objašnjenje se krije u tzv. otpornom škrobu.
Riječ je o vrsti ugljikohidrata koja se nalazi u brojnim namirnicama poput krumpira, riže, zobi, graha, tjestenine te određenog voća i povrća. Kako pojašnjava nutricionistica Samantha Peterson, obični škrob se u tankom crijevu razgrađuje u glukozu i služi kao izvor energije. Međutim, otporni škrob ponaša se drugačije – ne probavlja se u tankom crijevu, već dolazi do debelog crijeva gdje djeluje poput prebiotičkih vlakana i hrani korisne bakterije.

Razlika je u škrobu
Drugim riječima, dok klasični škrob tijelu daje energiju, otporni škrob istovremeno doprinosi i zdravlju crijevne mikroflore.
Neke namirnice, poput mahunarki, prirodno sadrže ovu vrstu škroba. No zanimljivo je da se on može stvoriti i naknadno – primjerice kada se tjestenina skuha pa ohladi. Nutricionistica Katie Hadley objašnjava da toplina tijekom kuhanja uzrokuje bubrenje škroba, što ga čini lakše probavljivim. Kada se takva hrana ohladi, dolazi do procesa koji se naziva retrogradacija, pri čemu se dio škroba pretvara u otporniji oblik koji tijelo teže razgrađuje.
Šokantno otkriće na dnu jezera: Pronađen drevni grad s trgovima i kućama
Ovakav oblik škroba donosi niz potencijalnih koristi za organizam. Prije svega, podržava zdravlje crijeva jer potiče rast dobrih bakterija i doprinosi stvaranju butirata – masne kiseline važne za zdravlje debelog crijeva. Također može pomoći u stabilizaciji razine šećera u krvi jer se sporije razgrađuje, što znači postupniji porast glukoze nakon obroka.

Kontrolira apetit
Iako ne „poništava“ učinak ugljikohidrata, ovakav škrob može učiniti obroke uravnoteženijima, osobito ako se kombinira s proteinima, zdravim mastima i vlaknima. To ujedno pridonosi duljem osjećaju sitosti i stabilnijoj razini energije tijekom dana.
Budući da djeluje slično vlaknima, može pomoći i u kontroli apetita – smanjuje potrebu za grickalicama između obroka i produžuje osjećaj sitosti. Osim toga, neka istraživanja sugeriraju da bi mogao pozitivno utjecati na metaboličko zdravlje, uključujući poboljšanje osjetljivosti na inzulin.
Na kraju, redovita konzumacija otpornog škroba može imati i povoljan učinak na zdravlje srca jer pomaže u snižavanju LDL kolesterola i triglicerida, čime se smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.