Ljeta su idealna za promatranje neba, meteorske kiše i radoznale razgovore o izvanzemaljcima, no posljednje znanstvene teorije ponovno otvaraju ozbiljnije pitanje: što ako nas zaista netko promatra? I, što ako taj netko nije prijateljski nastrojen?

Na to je pitanje svojedobno odgovorio i slavni fizičar Stephen Hawking, upozoravajući da bi prvi kontakt s naprednom izvanzemaljskom vrstom mogao biti opasan – možda i koban. Njegove riječi ponovno su postale aktualne nakon što su istraživači s Harvarda iznijeli neobičnu hipotezu o kometu 3I/ATLAS, koja se na prvi pogled čini kao znanstvena fantastika, ali ima duboko filozofske i sigurnosne implikacije.

Teorija s ruba znanosti: Komet ili izviđačka letjelica?

Trojica znanstvenika – Avi Loeb, Adam Hibberd i Adam Crowl – u nedavno objavljenoj studiji razmatraju mogućnost da komet 3I/ATLAS, otkriven prošlog mjeseca, nije samo još jedan komad leda i prašine koji luta svemirom. Umjesto toga, pretpostavljaju da bi mogao biti umjetnog podrijetla – konkretno, da se radi o sofisticiranoj sondi koju je lansirala izvanzemaljska civilizacija s ciljem promatranja planeta poput našeg.

U slučaju da je ta hipoteza točna, autori sugeriraju dvije krajnosti: ili je "posjetitelj" dobronamjeran i bezopasan, ili ima skriveni, možda čak i prijeteći cilj. Ako bi se radilo o potonjoj opciji, zaključuju, čovječanstvo bi se moralo ozbiljno pripremiti za obranu.

Znanost (zasad) ostaje prizemljena

Važno je naglasiti da i sami autori, kao i NASA-ini stručnjaci, ističu kako je najvjerojatnije da se ipak radi o prirodnom objektu – međuzvjezdanom kometu. No, sama mogućnost da to nije slučaj ponovno je izbacila u prvi plan stajališta pokojnog Stephena Hawkinga.

Prije svoje smrti 2018. godine, Hawking je više puta upozoravao na rizike povezane s eventualnim susretom s inteligentnim bićima iz drugih dijelova svemira. Smatrao je da bi oni, baš poput ljudi u povijesti, mogli biti skloni osvajanju i iskorištavanju resursa.

Jednom je izjavio kako bi takav susret mogao imati posljedice slične onima kada je Kristofor Kolumbo stigao u Ameriku – što je donijelo katastrofu starosjediocima. Po njegovu mišljenju, dovoljno je pogledati kako se ljudi ponašaju prema vlastitom planetu da bismo shvatili kakva bi vrsta napredne inteligencije mogla postojati negdje drugdje – i zašto bi to mogla biti prijetnja.

Potraga za resursima i kolonizacija

Hawking je vjerovao da bi civilizacija koja je razvila tehnologiju za međuzvjezdano putovanje vrlo vjerojatno već iscrpila sve što joj je bilo potrebno na svom matičnom planetu. U tom bi slučaju logičan sljedeći korak bio traženje novih izvora – na drugim planetima, uključujući potencijalno i Zemlju.

No, Hawking nije bio protiv traganja za izvanzemaljskim životom općenito. Njegov stav bio je da trebamo istraživati, ali i biti iznimno oprezni u pogledu iniciranja kontakta. Upozoravao je da ne smijemo naivno pretpostaviti da bi svaki prvi susret bio miran i prijateljski, prenosi LADbible.

Šuma puna tišine

Ovo se upozorenje naslanja na tzv. hipotezu "tamne šume" – ideju prema kojoj inteligentne civilizacije svjesno izbjegavaju otkrivanje svog položaja, bojeći se da bi to moglo privući pozornost neprijateljski nastrojenih naprednijih bića.

U takvom scenariju, svemir je poput mračne šume u kojoj nitko ne želi napraviti buku – jer ne zna tko bi je mogao čuti. Ako netko i pošalje signal, to možda znači da ne mari za vlastitu sigurnost – ili da želi da ga se pronađe s razlogom.

Mislio je da drži list, a onda se pokazalo da je riječ o čudovišnom pauku: Izgleda kao iz SF filma

Ne širimo crveni tepih (još)

S obzirom na sve ovo, znanstvena zajednica ostaje podijeljena između znatiželje i opreza. Iako su šanse da je komet 3I/ATLAS doista izvanzemaljska letjelica izuzetno male, takve teorije potiču na razmišljanje: koliko zapravo znamo o svemiru – i koliko smo spremni na ono što (možda) dolazi?

U svijetu sve bržeg tehnološkog napretka i sve većeg interesa za međuplanetarne misije, Hawkingov oprez možda vrijedi više nego ikad.