Kupovina u supermarketu za mnoge je tjedni zadatak koji izaziva stres i nervozu. No, stručnjaci sada upozoravaju da većina ljudi svoju kupnju obavlja na pogrešan način – i to zbog nesvjesnih navika koje supermarketi vješto iskorištavaju.

Prema istraživanju potrošačke organizacije Which?, proizvodi smješteni na razini očiju često su znatno skuplji od onih na donjim ili gornjim policama. “Najskuplji brendovi najčešće se nalaze na policama u razini očiju, dok su jeftiniji proizvodi smješteni pri dnu,” objašnjava Which?.

Kao primjer navode PG Tips čaj, koji u Asdi zauzima tri najviše police i prodaje se po cijeni od 2,98 funti za pakiranje od 80 vrećica, dok se čaj istog broja vrećica, ali robne marke Asda, nalazi na dnu police i stoji samo 2 funte.

Štoviše, brendirani proizvodi nisu nužno i bolji. Blind test koji je provela organizacija Which? pokazao je da je Asdin vlastiti čaj Everyday Tea Bags imao bolji rezultat od poznatih brendova.

Što je planogram i kako nas navodi na kupnju?

Strateško postavljanje proizvoda na police dio je sofisticirane marketinške taktike poznate kao planogram. Profesor Graham Kendall, stručnjak za operacijska istraživanja na Sveučilištu u Nottinghamu, u članku za The Conversation objašnjava:

“Planogram je dijagram ili model koji pokazuje raspored proizvoda na policama s ciljem maksimiziranja prodaje.”

U planogramima se često koristi fraza “eye level is buy level” – proizvodi na visini očiju imaju veću šansu za prodaju. “Skuplje opcije obično su smještene na razini očiju ili odmah ispod, dok su robne marke trgovine na gornjim ili donjim policama,” dodaje profesor Kendall.

“Sljedeći put kada ste u supermarketu, obratite pažnju koliko se puta trebate sagnuti ili istegnuti da biste došli do proizvoda koji vam trebaju. Možda ćete se iznenaditi,” poručuje Kendall.

Zašto početak police nije dobar za prodaju?

Osim visine na polici, važna je i lokacija proizvoda u samom prolazu. Profesor Kendall napominje da proizvodi na samom početku prolaza često imaju lošiju prodaju jer kupcima treba vremena da se “prilagode” i počnu donositi odluke o kupnji.

Stručnjaci iz Which? upozoravaju da supermarketi koriste i druge metode kako bi potrošače naveli da kupe više nego što su planirali. Među njima su:

Smještaj osnovnih namirnica, poput mlijeka i jaja, na stražnjem dijelu trgovine i što dalje jedno od drugoga.

Privlačni natpisi, sezonske ponude i šareni krajevi polica koji privlače pozornost.

Najbolji način da se izbjegne impulsivna kupnja je izraditi popis za kupnju i strogo ga se pridržavati, savjetuju stručnjaci.