U nedjelju 22.3. u 6:24h, Zagreb i okolicu je pogodio najjači potres koji je ovaj grad vidio u posljednjih 140 godina - magnitude 5.4. U tom periodu nije došlo do nijednog potresa koji je zahtjevao poduzimanje mjera kao nakon ovog, stoga shvaćamo svakog tko je paničario ili nije znao što napraviti. Potresi apsolutno nikada neće biti ugodni, no nadamo se da će vam nakon ovog članka barem biti manje neugodni.

Povijest potresa i veliki potres u Zagrebu 1880.

Posljednji potres ove snage dogodio se 9. studenog 1880. isto u ranim jutarnjim satima. Od posljedica potresa poginule su dvije osobe, a 29 ih je teško ozlijeđeno. Potres je bio magnitude 6,3 po Richteru, što je u kombinaciji s građevinama niže kvalitete nego danas napravilo puno veću štetu nego što je napravio potres u nedjelju. 

Dok je od ovogodišnjeg potresa Zagrebačka katedrala izgubila vrh jednog tornja, nakon potresa 1880. je katedrali bila potrebna skoro potpuna rekonstrukcija. August Šenoa, jedan od najpoznatijih zagrebačkih pisaca, pomagao je žrtvama potresa prilikom čega je zadobio upalu pluća od koje je preminuo iduće godine. Zanimljiva činjenica je ta da je to jutro u studenom 1880. također padao snijeg!

Iako se nemoguće u potpunosti pripremiti na potres, mnogo Zagrepčana je svjesno da njihov grad leži na kontaktu tektonskih jedinica čije pomicanje uzrokuje potrese. Ako niste to znali ili ne znate što su tektonske ploče, samo nastavite čitati članak.

Kako nastaju potresi?

Potres je trenutno najsmrtonosnija prirodna katastrofa u svijetu - od 2004. je od potresa život izgubilo skoro 700 000 ljudi. Potrese ne možemo izbjeći, ekstremno ih je teško predvidjeti i ima ih puno više nego što mislimo - većinu potresa nitko ne osjeti jer se događaju usred oceana ili na nenaseljenim područjima. 

Zemlja se sastoji od već spomenutih tektonskih jedinica, odnosno tektonskih ploča. One mogu biti raznih veličina - velike, male i mikro tektonske ploče. Potresi se događaju na rubovima tektonskih ploča, a kad se tektonske ploče sudare ili dotaknu, u tom kontaktu se oslobađa energija koja izlazi na površinu, a mi je zovemo potres.

Dok se nakon kontakta tektonske ploče vraćaju na stabilnu poziciju, dolazi do slabijih emitiranja energije nakon prvog kontakta - to su slabiji potresi koje Zagrepčani i okolica osjećaju cijeli tjedan nakon prvog udara. 
 

Je li Zagreb spreman na nove potrese?

Jezgra Zagreba je sa svojim starim, lijepim građevinama svakom Zagrepčanu draga, no ovaj potres je pokazao da doslovno ne postoji nijedan razlog zašto te sve zgrade nisu davnih dana renovirane. Dok ne dođe do velikih, skupih promjena u samom centru, on će uvijek biti u opasnosti od ovakvih situacija.

Područja izvan centra su više-manje sigurna od potresa - naravno, uvijek će biti boljih i lošijih zgrada, no ostatak zagrebačkih zgrada je većinom građen nakon 1963. - godina velikog potresa u Skopju koji je uzeo živote tisućama. Od 1964. Godine, zgrade su se počele graditi prema seizmološkim proračunima i navodno bi trebale izdržati potrese do magnitude 7.

Najgora situacija trenutno je da sami stanari jače oštećenih zgrada ne znaju kad će se moći vratiti u domove - ako će uopće moći. 

Kako se ponašati u slučaju potresa

Na neke stvari ne možete utjecati, poput kvalitete zgrade ili snage potresa. No, možete biti spremni na najgore i zaštititi sebe barem djelomično prije, za vrijeme i poslije potresa uz nekoliko savjeta:

Organizirajte svoj dom

Kad kažemo na organizacija doma, ne mislimo na feng shui - već samo na činjenicu da nije pametno držati preteške predmete na polici koja vam je iznad kreveta. Ili imati stalno zatvorena vrata. Ne bi škodilo ni fiksirati sve ormare.

Sakrijte se ispod stola

Ovu lekciju smo svi učili još u osnovnoj školi te nećemo trošiti previše vremena na objašnjavanje - kad osjetite potres, bacite se na pod u pužite do ispod prvog stola pritom štiteći glavu i vrat jednom rukom.

Nemojte instinktivno bježati iz doma

Uvijek pričekajte da potres prođe prije nego što izađete van - stepenice i liftovi vam nisu prijatelji dok potres traje. Pričekajte da prestane tresti i tek onda se uputite van.

Kad izađete van, pazite gdje stojite

Nažalost nije dovoljno samo izaći ispred zgrade i čekati bolja vremena - ako to planirate, bolje biste prošli u svojoj sobi. Komadić cigle s vrha zgrade ne djeluje tako malo ako vam padne na glavu. Bilo bi idealno kad biste našli otvoreni prostor poput parka ili livade - bez puno drveća, naravno.

Imajte spremnu ‘torbu za izletit’

Uvijek je dobra ideja imati ruksak ili torbu s potrepštinama pri ruci - ne samo za potrese, već za bilo koju kriznu situaciju. Na vama je da odredite što vam je najkorisnije, no mi vam savjetujemo da spremite vodu, prvu pomoć, dodatnu odjeću, baterije, svjetiljku i možda neku knjigu.
 

Lako je biti general nakon bitke i sad objavljivati ovakve članke, no nemojte se opustiti - Zagreb je i dalje na području rizičnom od potresa. Budite sretni ako ste ovu nedjelju prošli neoštećeni ili s manjom štetom, no svi ste vidjeli što potres može napraviti i nemojte to shvaćati olako.

Naše duboko saučešće izražavamo obitelji preminule djevojčice Anamarije i svima koji su ostali bez doma ovaj tjedan. Veliko hvala svim javnim službama, udrugama i organizacijama koje pomažu.