Može nam se činiti kako je sve o temi cijepljenja već rečeno i previše analizirano, ali ono o čemu se najmanje raspravlja u javnosti, možda je i najvažnije; što se zapravo nalazi u cjepivima i kako djeluju u našem organizmu?

Koja sve cjepiva postoje?

Prije nekoliko mjeseci mediji su objavili kako je Hrvatska naručila još jedno cjepivo, proteinsko, ali dok to cjepivo ne stigne u Lijepu našu, zadržimo se na objašnjavanju trenutno dostupnih cjepiva. To su mRNA i vektorska cjepiva.

mRNA cjepiva

Ovo su cjepiva koja su definitivno u javnosti izazvala najviše polemike, a ujedno su i najpopularnija. Tu tehnologiju koriste proizvođači Pfizer/BioNTech i Moderna.

Ova vrsta cjepiva koristi genetski modificiranu mRNA kako bi vašim stanicama dala upute kako napraviti S protein koji se nalazi na površini virusa COVID-19. Nakon cijepljenja, vaše imunološke stanice počinju stvarati dijelove S proteina i prikazivati ​​ih na površini stanica. Na taj se način stvaraju antitijela koja će se boriti s virusom prilikom potencijalne zaraze.

Trenutno se u svijetu najviše raspravlja o primjeni booster doza, odnosno treće doze mRNA cjepiva jer su brojna istraživanja pokazala kako razina zaštite od zaraze vremenom opada. Tako je the Lancet u listopadu objavio studiju (koju je financirao Pfizer/BioNtech) u kojoj zaključuje kako je efikasnost cjepiva protiv Delta varijante virusa nakon  4 mjeseca pala na 53%.

Vektorska cjepiva

Vektorska cjepiva su Astra Zeneca i Janssen/Johnson & Johnson. U ovim se cjepivima genetski materijal iz virusa COVID-19 stavlja u modificiranu verziju drugog virusa (virusni vektor).

Kada virusni vektor uđe u vaše stanice, isporučuje genetski materijal iz virusa COVID-19 koji vašim stanicama daje upute da naprave kopije S proteina. Nakon što vaše stanice pokažu S proteine ​​na svojim površinama, vaš imunološki sustav reagira stvaranjem antitijela i obrambenih bijelih krvnih stanica. Ako se kasnije zarazite virusom COVID-19, antitijela će se boriti protiv virusa.

Virusna vektorska cjepiva ne mogu uzrokovati zarazu  COVID-19 ili virusom virusnog vektora.

Prirodni imunitet

Antitijela nastaju i prebolijevanjem korone. Isprva se mislilo kako imunitet stečen prebolijevanjem traje 3 mjeseca, a kasnije je ta vremenska granica pomaknuta na 6 mjeseci. Ipak, i dalje se pokušava ustanoviti koliko bi prirodno stečeni imunitet mogao trajati. Neka promišljanja, poput jednog objavljenog u časopisu Nature, teoretiziraju kako bi otpornost mogla potrajati i cijeli život.

Sa zrnom soli…

Temelj znanosti je da se konstantno razvija, odnosno propitkuje prijašnja otkrića. Zato vam niti jedan, istinski, znanstvenik nikada sa 100% sigurnošću neće ništa garantirati jer to naprosto ne može učiniti. Kako bi znanost ostala znanstvena i utemeljena na hipotezama, koje se ili odbacuju ili usvajaju, mora uvijek i zauvijek težiti novim otkrićima i poboljšanju prethodnih znanja.

Tako je i u ovom slučaju. Možemo prihvatiti da su sadašnje spoznaje najbolje što sada imamo, ali potrebno je ostati dovoljno znatiželjan i kritičan kako bismo ostavili prostora za nove spoznaje i otkrića.

Do tada, pazite se i čuvajte, nastojte stvoriti zdravi životni stil, perite ruke i ostanite ljudi koji su spremni čuti potrebe i strahove drugih.