Zamislite da uživate u savršeno pečenom odresku, a nekoliko sati kasnije tijelo reagira snažnim svrbežom, bolovima, oticanjem pa čak i opasnim anafilaktičkim šokom. Krivac nije trovanje hranom, nego posljedica ugriza krpelja kojeg možda niste ni primijetili – i to prije nekoliko mjeseci. Ova opasna i sve raširenija alergija nosi ime alpha-gal sindrom i, prema procjenama američkog CDC-a, već pogađa stotine tisuća ljudi.

Alpha-gal sindrom, često pogrešno nazivan "alergija na crveno meso", zapravo je alergijska reakcija na molekulu šećera pod nazivom galaktoza-alfa-1,3-galaktoza (skraćeno alpha-gal). Ova molekula prirodno se nalazi u tkivima većine sisavaca – uključujući goveda, svinje, jelene i zečeve – ali ne i kod ljudi.

Kada ugriz krpelja prenese veću količinu alpha-gala u krvotok, imunološki sustav može početi stvarati antitijela koja kasnije, pri konzumaciji hrane ili proizvoda koji sadrže ovu molekulu, izazivaju burnu alergijsku reakciju.

Više od “alergije na meso”

Premda se alergija često povezuje s konzumacijom crvenog mesa, alpha-gal sindrom može izazvati reakcije i na mliječne proizvode, želatinu (npr. gumeni bomboni, žele), određene lijekove te čak i proizvode za osobnu njegu.

Primjerice, lijek heparin, koji se dobiva iz svinjskih crijeva i koristi za sprečavanje zgrušavanja krvi tijekom operacija, kod oboljelih može izazvati opasnu reakciju.

Globalno širenje i novi prijenosnici

Donedavno se vjerovalo da je alpha-gal sindrom ograničen na jugoistok SAD-a, uglavnom zbog povezanosti s krpeljom Amblyomma americanum (tzv. lone star tick). No, izvješća sada potvrđuju da alergiju mogu izazvati različite vrste krpelja na čak šest kontinenata, uključujući crnonogog krpelja (poznatog i kao “krpelj jelena”) koji prenosi i lajmsku bolest.

Ovi krpelji ne vrebaju samo u šumama, nego i u dvorištima i gradskim parkovima, a kako raste populacija jelena i ljudi, raste i broj oboljelih.

Kako krpelj “programira” alergiju

Kada krpelj pronađe domaćina, obično traži toplo, tamno mjesto na tijelu gdje se može pričvrstiti. S pomoću nazubljenih čeljusti probija kožu, ubrizgava biološki “cement” kako bi se učvrstio, a zatim ubrizgava velike količine sline s anesteticima, antikoagulansima i – u nekim slučajevima – alpha-gal šećerima.

Postoje tri vodeće teorije zašto ugriz izaziva alergiju:

Količina sline koja snažno aktivira imunološki sustav.

Oštećenje kože i moguće ubrizgavanje sadržaja probavnog sustava krpelja u ranu.

Kombinacija više faktora koje znanstvenici još istražuju.

Simptomi i kašnjenje reakcije

Za razliku od klasičnih alergija, reakcije na alpha-gal ne javljaju se odmah, već 2 do 6 sati nakon konzumacije hrane ili proizvoda s alpha-galom.

Simptomi uključuju:

osip i oticanje,

jake bolove u trbuhu,

mučninu i povraćanje,

anafilaktički šok koji može biti smrtonosan.

Prvi simptomi se obično pojave 1 do 3 mjeseca nakon ugriza. Nedostatak svijesti o sindromu dovodi do čestih pogrešnih dijagnoza – studija iz 2022. pokazala je da 42% američkih liječnika nikada nije čulo za alpha-gal.

Dijagnoza i liječenje

Jedini pouzdan način potvrde dijagnoze je krvni test koji mjeri reakciju imunološkog sustava na alpha-gal. Nakon potvrde, ključna strategija je strogo izbjegavanje svih proizvoda od sisavaca (meso, mliječni proizvodi, želatina) i novih ugriza krpelja.

Oboljeli moraju pažljivo čitati deklaracije, jer se alpha-gal može skrivati u aditivima poput karagenana. U težim slučajevima, preporučuje se nošenje EpiPena.

Prevencija i nepoznanice koje ostaju

Od prvog službenog prepoznavanja sindroma početkom 2000-ih, znanstvenici su otkrili da može biti povezan i s povećanim rizikom od srčanih bolesti – čak i bez alergijskih simptoma. Međutim, još uvijek nije jasno zašto samo neki ljudi razviju alergiju nakon ugriza.

Prevencija uključuje nošenje dugih rukava i hlača, korištenje repelenata i temeljit pregled tijela nakon boravka u prirodi.