Njemačka vlada objavila je novi vodič za pripremu na moguće krize i katastrofe te pozvala građane, među kojima je i oko pola milijuna Hrvata koji tamo žive i rade, da naprave zalihe hrane i vode za najmanje deset dana. Iako ističu da je Njemačka jedna od najsigurnijih zemalja na svijetu, vlasti upozoravaju na porast ekstremnih vremenskih pojava, kibernetičkih napada i prijetnji koje ugrožavaju društvenu stabilnost – pa čak i mogućnost rata. Evo što sve Nijemci trebaju imati kod kuće prema novim državnim preporukama.

Novi vodič: kako preživjeti krizu i katastrofu

Njemački Savezni ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK) objavio je detaljan vodič pod nazivom „Priprema za krize i katastrofe“, koji sadrži konkretne preporuke za postupanje u slučaju izvanrednih situacija. Cilj vodiča je pomoći građanima da se pripreme za različite scenarije – od iznenadnog nestanka struje i ekstremnih vremenskih uvjeta, do bolesti ili praznih polica u trgovinama.

„Njemačka je jedna od najsigurnijih zemalja na svijetu. Ipak, svjedoci smo da i u Njemačkoj krize remete naše uobičajene svakodnevne aktivnosti“, navodi BBK u službenom priopćenju.

Rat, sabotaže i kibernetički napadi više nisu nezamislivi

Prema riječima Saveznog ureda, današnji svijet suočen je s nizom novih izazova: sve češćim ekstremnim vremenskim pojavama, ali i kibernetičkim napadima, dezinformacijama te sabotažama koje pogađaju ključnu infrastrukturu i narušavaju društvenu koheziju.

„Čak i rat više ne izgleda toliko nemoguć kao prije nekoliko godina. Kada se nešto dogodi, bolje je biti pripremljen“, stoji u vodiču.

Upravo zato, vodič služi kao praktična smjernica za građane koji žele znati kako reagirati u kriznim situacijama i kako se opskrbiti osnovnim potrepštinama.

Preporuka: zalihe za najmanje deset dana

Prema BBK-u, svaka bi osoba trebala moći samostalno preživjeti barem deset dana bez vanjske pomoći. No, ističu da bi čak i zalihe za tri dana mogle biti od velike koristi.

Vodič savjetuje da prilikom stvaranja kućnih zaliha građani uzmu u obzir prehrambene netolerancije, osobne sklonosti i nesklonosti, te mogućnosti skladištenja hrane.

„Prilikom stvaranja zaliha treba, primjerice, uzeti u obzir različite prehrambene netolerancije, osobne preferencije i nesklonosti, kao i osobne okolnosti u pogledu mogućnosti skladištenja – stoga svaka osoba mora sama pronaći idealan sastav svojih zaliha“, navodi BBK.

Što bi trebalo imati kod kuće

U vodiču se preporučuje da zalihe hrane budu trajnog karaktera – odnosno da ne zahtijevaju hlađenje, da se ne kvare tijekom nestanka struje i da se mogu pripremiti uz minimalnu potrošnju energije.

Također, voda je ključna stavka: preporučuje se dvije litre po osobi dnevno. Time bi se pokrile osnovne potrebe za pićem i pripremom hrane u slučaju prekida opskrbe.

Tema rata uključena zbog zabrinutosti građana

Savezni ured, koji je osnovan 2004. godine, objasnio je i zašto je u novi vodič prvi put uvrštena i tema rata.

„U kontekstu ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, mnogi građani obratili su se Saveznom uredu za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama s brigama i pitanjima o temi rata. Istraživanja su pokazala da mnogi ljudi žele više informacija i preporuka za pripremu na ovu temu. To je uzeto u obzir prilikom revizije vodiča“, stoji u objašnjenju.

Opasnost od lažnih vijesti i dezinformacija

Osim praktičnih savjeta o zalihama, vodič upozorava i na opasnost dezinformacija, koje u kriznim situacijama mogu izazvati paniku i pogrešne reakcije.

„U nejasnim situacijama mogu postojati kontradiktorne i lažne informacije, na primjer na društvenim mrežama. To ponekad dovodi do nesporazuma ili glasina“, navodi BBK.

Upozoravaju i na djelovanje pojedinaca i organizacija koji namjerno šire dezinformacije s ciljem narušavanja povjerenja u državne institucije i destabilizacije društva.

„Što je izvješće emotivnije ili dramatičnije, to se češće širi. Ovaj se učinak često koristi za namjerno širenje lažnih informacija. Takozvane dezinformacije vrlo su opasne, posebno u izvanrednim situacijama i krizama. Mogu uznemiriti ljude i dovesti do pogrešne procjene situacija“, poručuje Savezni ured.

Mirna priprema umjesto panike

Iako vodič BBK-a ne potiče strah, već odgovorno planiranje, jasno poručuje da građani ne bi trebali uzimati stabilnost zdravo za gotovo. U svijetu sve češćih klimatskih kriza, tehnoloških prijetnji i geopolitičkih napetosti – pravovremena priprema mogla bi biti ključna za sigurnost svake obitelji.