Dana 15. listopada 1958. godine, Institut "Vinča" bio je poprište događaja koji je zauvijek obilježio nuklearnu povijest Jugoslavije. Taj incident, skriven od očiju javnosti, otkrio je autor romana "Slučaj Vinča", Goran Milašinović, u intervjuu za "Expres".

Tog kobnog dana, tijekom eksperimenta na eksperimentalnom reaktoru, četvero znanstvenih suradnika Instituta Vinča bilo je ozračeno. Profesor Pavle Savić, osnivač instituta, proveo je eksperiment koji je uključivao postavljanje gumenih lutki ispunjenih fiziološkim rastvorom u prostoriju s reaktorom. Zbog nehotičnog curenja radijacije, koje su otkrili po povećanoj količini ozona, znanstvenici su desetak minuta bili izloženi zračenju, što je ozbiljno oštetilo njihove organizme.

Prvi nuklearni incident u Jugoslaviji

"To je bio prvi incident takve vrste u tadašnjoj Jugoslaviji", kazao je Milašinović. Eksperimentalni reaktor počeo je s radom tek šest mjeseci prije nesreće, a takvi incidenti već su se događali u svijetu, poput slučajeva tijekom Projekta "Manhattan" koji je radio na atomskoj bombi.

Milašinović ističe kako je Jugoslavija imala ambiciju razviti atomsku bombu. "Postojali su konkretni planovi i veliki pritisak na Pavla Savića i Institut Vinča da se taj projekt pokrene," rekao je. Međutim, Savić je bio protiv te ideje, zbog čega je smijenjen, a nakon njega, rukovoditelji u Vinči birani su prema partijskoj liniji. "Nestručnost je bila jedan od glavnih uzroka za incident iz 1958.," dodao je.

Zavjet šutnje

Pod "palicom" Josipa Broza Tita, Jugoslavija je prikrivala ono što se dogodilo u Vinči. "Politika" i Tanjug davali su oskudne izvještaje o incidentu, ne nazivajući ga pravim imenom. Kada je jedan od ozračenih znanstvenika preminuo u Parizu, vijest je prenesena bez navođenja uzroka smrti. Obitelj nije imala pristup tijelu, koje je dopremljeno u metalnom kovčegu.

Uz Institut Vinča, postojalo je naselje za obitelji zaposlenih u institutu. "Samo nekoliko sati nakon incidenta, svi stanovnici su testirani na radijaciju, a kod šestero ljudi pronađena je povećana doza radijacije," kazao je Milašinović. Naselje je ubrzo nakon incidenta trajno zatvoreno i ostao je napušteni grad.

Žena oboljela od prionske bolesti tvrdi da je to nešto najgore što možete doživjeti: 'Najgora noćna mora'

Hladnoratovska kriza i tajna operacija

U jeku hladnoratovske krize 1958. godine, grupa znanstvenika predvođena profesorom Dragoslavom Popovićem, bila je izložena smrtonosnoj dozi zračenja. Jugoslavenska tajna policija odvela ih je na liječenje na kliniku Curie u Parizu. Francuski tim, predvođen profesorom Georgesom Mathéom, zaključio je da je stanje kritično te je predložena prva povijesna operacija zamjene koštane srži.

Tragedija u Vinči ostavila je dubok trag u povijesti jugoslavenske nuklearne znanosti. Prikrivanje incidenta od strane tadašnjih vlasti pokazuje koliko je bilo važno održati sliku napredne i moderne države. No, ovaj događaj također naglašava opasnosti koje dolaze s nuklearnim eksperimentima i važnost stručnosti u rukovanju takvom tehnologijom.