U arheološkom nalazištu A Cibdá de Armea na sjeverozapadu Španjolske, znanstvenici su otkrili nevjerojatno otkriće: unutar rimskog amuleta starog oko 2.000 godina pronađen je fosil trilobita, davno izumrlog morskog stvorenja koje je nestalo prije više od 250 milijuna godina. Studija je objavljena u prestižnom znanstvenom časopisu Springer Nature, a otkriće baca novo svjetlo na odnos starih Rimljana prema fosilima i njihovoj mogućoj simboličkoj vrijednosti.

Ovo je prvi poznati slučaj u kojem je fosil trilobita bio namjerno obrađen tijekom rimskog razdoblja, te tek treći primjer u povijesti u kojem se smatra da su trilobiti bili namjerno sakupljani i korišteni od strane ljudi prije više od tisuću godina.

Manipulacija fosilom: dokaz ljudske intervencije

Fosil trilobita vrste Colpocoryphe sp., kako su ga identificirali istraživači, nije imao vidljive rupe ili otvore, što znači da nije bio probušen za nošenje. Međutim, detaljnim mikroskopskim pregledom i analizom visoko kontrastnih fotografija, otkriveno je da je fosil umjetno obrađen – uključujući sedam umjetno izrađenih faseta na njegovoj lijevoj strani i donjoj površini.

Te preinake jasno ukazuju na namjeru da se fosil poravna, vjerojatno kako bi ga se ugradilo u metalnu podlogu, poput zlata ili srebra, te koristilo kao privjesak ili narukvicu.

Boja i podrijetlo: dodatna privlačnost i svjesno prenošenje

Fosil je očuvan u prirodnom otisku mineraliziranom željeznim oksidom, što mu daje upečatljivu crvenkastu boju. Prema mišljenju znanstvenika, upravo je ta boja mogla doprinijeti estetskoj ili simboličkoj privlačnosti amuleta.

Nadalje, analiza vremenskih utjecaja i sastava fosila otkrila je da je riječ o primjerku sličnom onima iz južne središnje iberijske zone, udaljene oko 430 kilometara od mjesta pronalaska. Ova znatna udaljenost ukazuje na to da su fosili bili namjerno prenošeni kroz regije, što dodatno potkrepljuje teoriju o njihovoj važnosti u svakodnevnom životu ili vjerovanjima Rimljana.

Amulet, novčić i car: povezanost s carem Augustom

Zajedno s fosilom, arheolozi su otkrili i brončani novčić s likom cara Augusta, prvog rimskog cara koji je vladao od 27. pr. Kr. do svoje smrti 14. godine. Ovaj detalj nije beznačajan, jer prema zapisima rimskog povjesničara Svetonija, August je bio poznat kao strastveni sakupljač fosila.

Svetonije bilježi da je car uvozio fosile iz Grčke, a također je osobno iskapao primjerke na otoku Capri, koji je u to doba bio razvijen kao privatno ljetovalište. U njegovoj vili navodno je postavljen jedan od prvih poznatih paleontoloških muzeja, u kojem su se izlagale "kosti drevnih bića", danas prepoznate kao fosili.

Trilobiti: pradavni stanovnici oceana

Trilobiti su bili jedna od najranijih skupina člankonožaca, koje su morem puzale gotovo 270 milijuna godina. Do danas je poznato više od 22.000 vrsta trilobita, a iako su sada uobičajeni kolekcionarski predmeti, njihova uporaba u antici bila je rijetka i značajna.

Znanstvenici nagađaju da su stari Rimljani trilobitima pripisivali magične ili zaštitne moći, što bi objasnilo njihovu upotrebu u nakitu poput amuleta, osobito kada se radi o predmetima pažljivo prenesenima s udaljenih lokacija.

Povijesni tragovi u kamenu

Otkriće trilobita ugrađenog u rimski amulet predstavlja jedinstveni spoj prirodoslovlja i arheologije, te potvrđuje da su fosili, koje danas smatramo znanstvenim objektima, u prošlosti mogli imati duboko simbolično, pa i mistično značenje.

Osim što svjedoči o naprednom razumijevanju i estetskoj osjetljivosti antičkih civilizacija, ovaj pronalazak otvara vrata daljnjim istraživanjima o tome kako su ljudi u davna vremena gledali na ostatke prošlih svjetova – ne samo kao kuriozitete, već kao predmete moći, ljepote i simbolike.