Nakon 20 godina i šest milijardi funti uloženih u izgradnju Velikog hadronskog sudarača (Large Hadron Collider, LHC), znanstvenici sada žele još veći i moćniji akcelerator – no uz dvostruko višu cijenu.

Planirani Future Circular Collider (FCC) trebao bi imati opseg od 91 kilometar, smješten duboko ispod zemlje na granici Švicarske i Francuske. Procijenjeni trošak izgradnje iznosi 13,4 milijarde funti (oko 17,4 milijarde dolara), a planirano je da započne s radom sredinom 2040-ih te bude operativan oko 20 godina.

Iako projekt ima podršku Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN), izazvao je i brojne kontroverze – od visokih troškova i ekološkog utjecaja do pitanja opravdanosti same investicije.

Četiri puta moćniji od LHC-a

Novi akcelerator bio bi četiri puta moćniji od svog prethodnika. Baš kao i LHC, koristio bi supervodljive magnete za ubrzavanje subatomskih čestica gotovo do brzine svjetlosti, nakon čega bi ih sudarao kako bi stvorio nove čestice.

Te bi sudare znanstvenici analizirali pomoću detektora, pokušavajući dublje razumjeti temeljne zakone prirode. Cilj FCC-a bio bi istražiti tamnu materiju i tamnu energiju, dvije enigme koje čine najveći dio svemira, ali su još uvijek nevidljive i nepoznate.

Generalna direktorica CERN-a, Fabiola Gianotti, opisala je FCC kao "najizvanredniji instrument koji je čovječanstvo ikad izgradilo za proučavanje prirodnih zakona na najfundamentalnijim razinama". No, unatoč entuzijazmu znanstvene zajednice, postoje ozbiljne prepreke za realizaciju ovog ambicioznog projekta.

Sporni troškovi i financijska neizvjesnost

Jedan od glavnih izazova FCC-a je pitanje financiranja. CERN-ove članice, među kojima su 23 europske zemlje i Izrael, moraju odlučiti do 2028. godine hoće li financirati projekt. Glasnogovornik CERN-a, Arnaud Marsollier, tvrdi da bi do 80% troškova moglo biti pokriveno iz postojećeg proračuna organizacije. No, nije sigurno hoće li to biti dovoljno.

Neki znanstvenici i političari smatraju da bi taj novac bilo bolje uložiti u manje, ali konkretnije projekte. Teoretska fizičarka Sabine Hossenfelder iz Instituta za napredne studije u Frankfurtu smatra da bi se sredstva mogla usmjeriti na projekte poput radioteleskopa na Mjesecu ili detektora gravitacijskih valova u svemiru.

"Ne postoji razlog da mislimo da će ovaj sudarač otkriti novu fiziku u energetskom režimu koji bi mogao dosegnuti," rekla je za časopis Nature. "To je noćna mora o kojoj svi razmišljaju, ali nitko ne želi govoriti."

Ekološki problemi i zabrinutost lokalne zajednice

Uz financijske dvojbe, projekt je naišao i na kritike ekoloških organizacija i lokalnih stanovnika. U izvješću ekološke udruge Noe21, projekt FCC-a ocijenjen je "pretjeranim" zbog "astronomske potrošnje električne energije, troškova i klimatskog utjecaja".

Prema procjenama, izgradnja FCC-a zahtijevala bi iskapanje 16 milijuna tona stijena i mogla bi generirati milijune tona CO₂, što je osobito problematično u kontekstu borbe protiv klimatskih promjena.

Francuski farmer Thierry Perrillat, čija se farma nalazi u blizini planirane trase sudarača, tvrdi da bi projekt "progutao pet hektara naše zemlje" te ga uspoređuje s biblijskom pričom o Davidu i Golijatu.

Podijeljena znanstvena zajednica

Iako je projekt već dobio jednoglasnu podršku CERN-ova vijeća, to ne znači da će automatski biti realiziran. Bivši glavni znanstveni savjetnik britanske vlade, Sir David King, izjavio je kako nije uvjeren u nužnost FCC-a.

"Možemo nastaviti graditi sve snažnije akceleratore i otkrivati nove čestice," rekao je za The Times. "Ali to nije znanost koja je relevantna za najveće izazove s kojima se suočavamo na Zemlji."

S obzirom na to da konačna odluka o financiranju još nije donesena, sudbina FCC-a i dalje visi u zraku. Ako projekt bude odobren, mogao bi otvoriti vrata revolucionarnim otkrićima – ili postati jedna od najskupljih znanstvenih zabluda u povijesti.