Internistica i kardiologinja Snežana Bašić, koja ima 40 godina iskustva, kaže da ne bi kupovala cijeđeni sok od nara ni mljevenu rajčicu jer ih može pripremiti kod kuće.

„Prvo, ja nikad ne bih kupila cijeđeni nar. Ni mljevenu rajčicu. Zašto? Nemam ruke, nemam stroj?”, rekla je Bašić. Uz mogućnost vlastite pripreme, kao razlog navodi zabrinutost zbog stanja voća prije cijeđenja.

Cijelo voće i sokovi

Bašić prednost daje cijelom voću zbog vlakana. Kao primjer spominje bijele dijelove naranče koje djeca često uklanjaju te ističe važnost vlakana za probavu.

„Ne znate je li u tom voću bilo plijesni kada ga je netko tamo cijedio. Morali biste sami pogledati i provjeriti”, rekla je Bašić. To je njezina zabrinutost zbog pripreme proizvoda, a ne tvrdnja o utvrđenoj kontaminaciji određenog soka.

Određene plijesni proizvode okratoksin A, mikotoksin koji se može naći u različitim namirnicama. U procjeni Europske agencije za sigurnost hrane iz 2020. navedeno je da taj toksin može biti kancerogen za bubrege. Ta se procjena odnosi na određeni toksin, ne na svu plijesan općenito.

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za zdravu prehranu daju još jedan razlog za ograničavanje sokova: većina, uključujući one bez dodanog šećera, sadrži znatne količine slobodnih šećera. Osobama starijima od deset godina preporučuje se najmanje 400 grama voća i povrća dnevno.

Kolesterol i osobni rizik

Bašić zagovara kontrolu masnoća u krvi i kod mladih, osobito uz pretilost i prehranu brzom hranom. U svojoj praksi, kaže, provjerava lipoproteine, a pri procjeni zdravlja pozornost posvećuje i krvnom tlaku, kretanju te šećeru u krvi.

U osvrtu na prehrambene navike kritizira i pojedine proizvode koji se prodaju kao grčki jogurt, navodeći palminu mast, palmino ulje i škrob. Poziva na čitanje sastava, dok se protivi savjetima da se med izbaci iz prehrane. Kao osobni uzor ističe prehrambene navike prijašnjih generacija.

Ažuriranje smjernica Europskog kardiološkog društva iz 2025. određuje ciljeve LDL-kolesterola prema kategoriji rizika. Za osobe od 40 do 89 godina bez poznate kardiovaskularne bolesti ili dijabetesa preporučuje se procjena desetogodišnjeg rizika od velikog kardiovaskularnog događaja alatima SCORE2 i SCORE2-OP.