Rezultati istraživanja, objavljeni u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters, pružaju novi uvid u unutarnju građu vulkana koji se nalazi svega 20 kilometara od glavnog grada Manague, u kojem živi oko dva milijuna stanovnika.

Vulkan koji prkosi pravilima

Masaya je bazaltni štitasti vulkan, poznat po relativno mirnim erupcijama tijekom kojih vrlo tekuća lava polako teče niz njegove padine, slično vulkanima na Havajima. Takvi vulkani uglavnom ne proizvode razorne eksplozije kakve su karakteristične za stratovulkane.

No Masaya predstavlja iznimku.

Iako većinu vremena pokazuje "pasivno otplinjavanje", stvaranje jezera lave i manje eksplozije koje čiste vulkanski otvor, tijekom svoje duge povijesti proizvela je najmanje četiri snažne plinijanske erupcije koje su oblikovale velike kaldere.

Upravo zbog tih naglih prijelaza između mirnih i eksplozivnih faza znanstvenici već godinama pokušavaju otkriti što se događa duboko ispod površine.

Sateliti otkrili što se skriva ispod tla

Kako bi bolje razumjeli vulkan, istraživači su analizirali podatke satelitskog radara prikupljene između 2018. i 2024. godine. Promatrali su vrlo sitne deformacije tla oko vulkana koje ljudsko oko ne može primijetiti.

Rezultati su pokazali zanimljiv obrazac.

Tlo sjeverno od kratera Santiago postupno je tonulo od 2018. do sredine 2022. godine, nakon čega se ponovno počelo uzdizati sve do 2024. Istodobno se područje neposredno oko kratera lagano spuštalo.

Takvi pokreti tla, prema zaključku istraživača, mogu se objasniti postojanjem dvije međusobno povezane magmatske komore ispod vulkana.

Napravite najhrskaviji pomfrit s jako malo ulja: Evo u čemu je tajna

Sličnost s vulkanom Kīlauea

Znanstvenici ističu kako raspored tih komora vrlo podsjeća na unutarnju strukturu havajskog vulkana Kīlauea, jednog od najpoznatijih aktivnih vulkana na svijetu.

I Kīlauea i Masaya imaju bazaltnu magmu, često stvaraju jezera lave te izmjenjuju razdoblja mirnijih erupcija s povremenim eksplozivnim aktivnostima.

Otkriće dodatno potvrđuje da se brojni vulkani ne hrane iz jedne, već iz više magmatskih komora, što značajno utječe na njihovo ponašanje.

Opasnost nije samo lava

Iako su tokovi lave najočitija prijetnja, stručnjaci upozoravaju da Masaya predstavlja i druge ozbiljne opasnosti.

Vulkan gotovo neprekidno ispušta velike količine vulkanskih plinova, ponajprije sumpornog dioksida, zbog čega okolno područje redovito premašuje preporučene granice kvalitete zraka Svjetske zdravstvene organizacije.

Takva dugotrajna izloženost može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik za stanovnike okolnih naselja i Manague.

Ima povijest katastrofalnih erupcija

Masaya nije proizvela veliki tok lave još od 1772. godine, a i tada je lava uglavnom ostala unutar vulkanske kaldere.

No njezina prošlost pokazuje koliko može biti razorna.

Prije otprilike 30.000 godina, a zatim ponovno prije oko 6.500 godina, vulkan je proizveo golema eksplozivna izbacivanja materijala. Potonja erupcija smatra se jednom od najvećih na Zemlji tijekom posljednjih 10.000 godina.

Unatoč tome, vulkan je gotovo neprekidno aktivan od sredine 16. stoljeća, a upravo njegova aktivnost danas privlači tisuće turista koji dolaze promatrati impresivno jezero lave, piše Science Alert.

U Jugi su ovaj predmet svi imali, danas za neke od njih nude i tisuće eura: Provjerite što imate kod kuće

Novo otkriće moglo bi pomoći u predviđanju erupcija

Istraživači smatraju da bi bolje razumijevanje rada dviju magmatskih komora moglo pomoći u preciznijem praćenju promjena unutar vulkana i pravodobnom upozoravanju stanovništva.

„Vulkan Masaya nalazi se unutar 20 kilometara od oko dva milijuna ljudi i popularno je turističko odredište zbog svojeg jezera lave. Zbog toga je iznimno važno razumjeti prijelaze u njegovu ponašanju i procese koji se odvijaju u plitkim dijelovima magmatskog sustava“, navode autori istraživanja.

Dodaju kako će daljnja dugoročna geodetska mjerenja i nova istraživanja omogućiti bolje razumijevanje prijelaza između mirnih izlijevanja lave, podzemnih pomicanja magme i eksplozivnih erupcija, čime bi se unaprijedilo praćenje opasnosti ne samo u Masayi nego i kod drugih bazaltnih vulkana s jezerima lave diljem svijeta.