Ovi pritisci mogli bi imati katastrofalne posljedice ne samo za samu regiju, već i za cijeli svijet. Amazona, poznata po svojoj ulozi u stabiliziranju globalne klime putem apsorpcije ogromnih količina ugljičnog dioksida, suočava se s izazovima poput krčenja šuma, suše, požara i porasta temperatura. Sve to smanjuje sposobnost prašume da se odupre ovim udarima, a znanstvenici upozoravaju da bi takvo stanje moglo dovesti do kritične "točke preokreta" u kojoj bi se ključni ekosustav nepovratno promijenio.

Prema najnovijem istraživanju objavljenom u časopisu Nature, procjenjuje se da će između 10 i 47 posto amazonske prašume do 2050. biti izloženo razinama stresa koje bi mogle dovesti do značajnih promjena u njezinom ekosustavu. To bi moglo rezultirati gubitkom sposobnosti prašume da apsorbira i zadrži ugljik, što bi dodatno pogoršalo globalno zagrijavanje i njegove posljedice.

Jeziva zombi bolest širi se svijetom i došla je čak i Europu: Širi se tiho i znanstvenici su vrlo zabrinuti

Situacija nije dobra

Glavni autor studije, Bernardo Flores s Federalnog sveučilišta Santa Catarina u Brazilu, ističe da se približavamo potencijalnoj prekretnici te da su ozbiljne posljedice sve bliže nego što smo mislili. Istraživači su koristili računalne modele i dokaze o prošlim promjenama kako bi identificirali ključne faktore stresa, poput globalnog zagrijavanja, suše i krčenja šuma, te su analizirali kako bi ti faktori mogli djelovati zajedno i potaknuti promjene u ekosustavu.

Predviđa se da će do 2050. godine dio Amazona doživjeti ekstremne suše, što bi moglo rezultirati transformacijom nekih dijelova prašume u savane. Također, moglo bi doći do pojave invazivnih trava i smanjenja broja drvenastih vrsta u drugim područjima.

Ovi alarmantni rezultati naglašavaju globalnu važnost očuvanja amazonske prašume. Svijet se suočava s potencijalno katastrofalnim posljedicama gubitka ovog ključnog ekosustava, stoga je nužno poduzeti hitne mjere zaštite kako bi se izbjegla nepovratna šteta.