Ultra-prerađena hrana postala je nezaobilazan dio zapadnjačke prehrane, no novo istraživanje donosi zabrinjavajuće zaključke. Industrijski proizvedeni obroci, grickalice i napitci povezani su s lošijim zdravljem mozga, slabijom koncentracijom i povećanim rizikom od razvoja demencije.

Studiju je vodila nutricionistička biokemičarka Barbara Cardoso sa Monash University, a rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu Alzheimer's and Dementia: Diagnosis, Assessment & Disease Monitoring.

Analizirali više od 2.000 osoba

Istraživači su proučavali povezanost između konzumacije ultra-prerađene hrane, sposobnosti pažnje i rizika od demencije kod 2.192 Australca u dobi od 40 do 70 godina, koji u trenutku istraživanja nisu imali dijagnosticiranu demenciju.

Većinu ispitanika činile su bjelkinje. Sudionici su ispunili detaljan upitnik o prehrambenim navikama te prošli četiri standardizirana kognitivna testa kojima su procjenjivani pažnja i pamćenje.

Osim toga, znanstvenici su prikupili podatke o dobi, spolu, tjelesnoj aktivnosti i drugim zdravstvenim pokazateljima. Na temelju tih informacija izračunat je individualni rizik razvoja demencije u sljedećih 20 godina, koristeći etablirani prognostički alat za osobe srednje životne dobi.

Ultra-prerađena hrana čini velik dio prehrane

Rezultati su pokazali da je ultra-prerađena hrana u prosjeku činila čak 41 posto ukupnog dnevnog energetskog unosa ispitanika.

Taj je udio bio znatno veći među mlađim sudionicima i muškarcima.

Svako povećanje nosi mjerljive posljedice

Za svakih dodatnih 10 posto ultra-prerađene hrane u prehrani, sposobnost koncentracije smanjivala se za približno 0,05 bodova na standardiziranim testovima.

Istodobno, rizik od demencije rastao je za oko 0,24 boda za svakih dodatnih 10 posto takve hrane u dnevnom jelovniku.

"Da bismo naše rezultate stavili u perspektivu, povećanje od 10 posto ultra-prerađene hrane otprilike odgovara dodavanju jedne standardne vrećice čipsa u svakodnevnu prehranu", objasnila je Cardoso.

"U kliničkom smislu, to se očitovalo dosljedno nižim rezultatima na standardiziranim testovima koji mjere vizualnu pažnju i brzinu obrade informacija."

Pamćenje nije pokazalo istu povezanost

Zanimljivo, istraživanje nije pronašlo jasnu povezanost između unosa ultra-prerađene hrane i rezultata testova pamćenja.

No povezanost s pažnjom i procijenjenim rizikom od demencije bila je izražena i statistički značajna.

Važno je naglasiti da je riječ o opservacijskoj studiji, što znači da ona ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu, ali jasno ukazuje na obrazac koji zahtijeva dodatna istraživanja.

Mediteranska prehrana nije u potpunosti zaštitila mozak

Istraživanje je pokazalo i da osobe koje češće konzumiraju ultra-prerađenu hranu češće imaju nižu razinu obrazovanja, pretilost te se manje pridržavaju mediteranskog načina prehrane.

Međutim, čak ni pridržavanje mediteranske prehrane nije u potpunosti neutraliziralo negativan učinak ako su ultra-prerađene namirnice i dalje bile redovito zastupljene.

Autori smatraju da bi upravo sam proces industrijske obrade hrane mogao negativno utjecati na kognitivno zdravlje, a ne samo nedostatak hranjivih tvari.

Što se smatra ultra-prerađenom hranom?

U ovu kategoriju spadaju gazirana pića, čips, gotova jela, mliječni deserti, hrenovke i slični proizvodi – ukratko, gotovo sve što nije svježa, cjelovita namirnica.

Zbog vrlo široke definicije teško je točno utvrditi koji su sastojci ili procesi najproblematičniji.

Zašto bi mogla štetiti mozgu?

"Ultra-prerada hrane često uništava njezinu prirodnu strukturu i uvodi potencijalno štetne tvari poput umjetnih aditiva ili kemikalija nastalih tijekom obrade", istaknula je Cardoso.

"Ovi aditivi sugeriraju da veza između prehrane i kognitivne funkcije nadilazi samo nedostatak zdrave hrane te upućuje na mehanizme povezane sa samim stupnjem prerade."

Osim aditiva, postoje i drugi mogući razlozi. Ultra-prerađena hrana povezana je s metaboličkim poremećajima poput dijabetesa, visokog krvnog tlaka i pretilosti, a svi oni mogu negativno utjecati na rad mozga.

S druge strane, moguće je i da osobe s lošijom pažnjom ili većim rizikom od demencije češće posežu za takvom hranom. Na prehrambene navike značajno utječe i dostupnost zdravih namirnica u mjestu stanovanja.

Vrijeme je za pametnije izbore

Iako će biti potrebna dodatna istraživanja kako bi se u potpunosti razjasnila ova povezanost, rezultati već sada pružaju snažan razlog za promjenu prehrambenih navika.

Možda je upravo danas pravi trenutak da hrenovku zamijenite sendvičem sa salatom – naravno, od cjelovitih žitarica.