Bazga, biljka koja je dugo bila zapostavljena, sada sve više privlači pažnju poljoprivrednika u susjednoj Srbiji, posebno na sjeveru Vojvodine. Razlog za to su njeni izuzetno visoki prihodi, niži troškovi uzgoja i rastuća potražnja na tržištu. Ova biljka, koja najbolje uspijeva na pjeskovitim zemljištima, postaje sve popularnija među voćarima, a najčešće se uzgaja sorta "Hasberg", koja dolazi iz zapadne Europe. Na tržnicama, proizvodi od bazge, poput sokova i pekmeza, već godinama imaju visoku potražnju, što dodatno motivira proizvođače da se okrenu ovoj isplativoj kulturi.

Bazga donosi prinos od 10 do 12 tona po hektaru, a prema riječima proizvođača, zarada može iznositi preko 4300 eura po hektaru. Jene Šerfeze, jedan od uspješnih uzgajivača bazge iz Horgoša, ističe da prihodi mogu biti i duplo veći ukoliko se savladaju sve vještine uzgoja i priroda pruži povoljne uvjete. "Na istoj parceli možete dobiti najmanje isto toliko prinosa kao kod grožđa, a ulaganja su znatno manja. Bazga gotovo da ne zahtjeva kemijsku zaštitu, čime se svrstava u organsku proizvodnju. Osim toga, mnogo se lakše bere od grožđa,“ objasnio je Šerfeze.

Dobro se prodaje u Švicarsku

Obrezivanje bazge počinje u studenom, a nakon toga, održavanje nasada je minimalno, što bazgu čini jednom od najrentabilnijih kultura bobičastog voća. Na srpskom tržištu, potražnja za bazgom sve više raste, a otkupljivači su često zainteresovani i za njen cijvet. Međutim, voćari obično čekaju kraj kolovoza za berbu plodova, s obzirom na to da prihod od njihove prodaje može biti i šest puta veći.

Bazga se koristi u farmaceutske svrhe i prehrambenoj industriji, s više od 75 različitih načina primijene, odmah iza aloje vere. "Dobio sam nekoliko ponuda iz Švicarske za preradu bazge ovdje i izvoz tih proizvoda, ali sada imam 70 godina, i to je posao za nekoga mlađeg,“ rekao je Šerfeze, dodajući da je bazga postala još značajnija na Zapadu nakon zabrane sintetičkih boja u prehrambenoj industriji, jer se koristi i za prirodno bojenje.

Ovo je možda i najzdravija biljka na svijetu, a ne jede je gotovo nitko: Kažu da je pravi eliksir i vitaminska bomba

Vladislav Ognjanov, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, ističe da bazga ima izuzetnu hranljivu i farmaceutsku vrijednost. "Od plodova bazge mogu se praviti džemovi, koji postaju sve popularniji. U Bačkim vinogradima ovaj specijalitet se već proizvodi, a bazga je također ključni sastojak za proizvodnju porto vina, rakije i čajeva,“ objasnio je Ognjanov.