Zemljina se atmosfera sastoji od plinova, vodene pare i čestica prašine. Zaštitni sloj plinova koji obavija naš planet održava život na Zemlji osiguravajući ključne plinove za biokemijske procese (kisik), a uz to, štiti stanovnike planeta od štetnih sunčevih zraka.

Osim što osigurava ove ključne resurse koji osiguravaju opstanak svih oblika života na Zemlji, atmosfera također uzrokuje neke zanimljive pojave kao što su strujanje vjetrova, plavu boju neba i različite boje sunca ovisno o vremenu u danu. 

Sunčeva je svjetlost kombinacija različitih oblika elektromagnetskog zračenja. Iako sunce emitira sve vrste elektromagnetskog zračenja, najveći dio sunčeve svjetlosti sastoji se od vidljive svjetlosti, ultraljubičastih zraka i infracrvenih zraka (topline).Kada sunčeva svjetlost (sastavljena od boja različitih valnih duljina) dosegne naš planet i udari u atmosferu, prisutne čestice imaju tendenciju raspršivanja svjetlosti kraćih valnih duljina (plave i ljubičaste), dok propuštaju boje dužih valnih duljina (poput crvene, žute i narančasto).

Budući da crvenije valne duljine nebeskih tijela (poput sunca ili mjeseca) prodiru u slojeve naše atmosfere bolje od drugih boja, sunce izgleda crveno kada je blizu horizonta.

Isti princip vrijedi i u slučaju bijele boje sunca u podne. Kada se sunce nalazi direktno iznad naših glava ono prolazi kroz najmanju količinu atmosfere kako bi dospjelo do naših očiju što također znači kako nema priliku dospjeti u kontakt s ostalim česticama u atmosferi te stoga do nas dopire kombinacija svih valnih duljina zbog koje nam sunce izgleda bijelo.

Dakle, sunce izgleda crveno jer crvena svjetlost prodire u atmosferu učinkovitije od ostalih boja, zbog čega ona nebeska tijela koja su vidljiva sa Zemlje imaju crvenkastu ili narančastu nijansu, ovisno o dobu dana i svom mjestu na nebu.