Velika Britanija i veći dio Europe mogli bi se suočiti s ekstremnim zimskim hladnoćama, uključujući temperature koje padaju i do -30°C, ako klimatske promjene dovedu do urušavanja Golfske struje, upozoravaju znanstvenici.

U novoj studiji objavljenoj u časopisu Geophysical Research Letters, istraživači s Kraljevskog nizozemskog meteorološkog instituta i Sveučilišta Utrecht koristili su napredne klimatske modele kako bi simulirali učinke ozbiljnog slabljenja Atlantske meridionalne prevrtne cirkulacije (AMOC) – oceanske struje u koju je uključena i Golfska struja – u kombinaciji s globalnim zatopljenjem od 2°C.

Britanski gradovi na udaru: London na -19°C, Edinburgh više od pola godine ispod nule

Rezultati modela pokazali su da bi Škotska mogla doživjeti pad temperatura do -30°C, pri čemu bi glavni grad Edinburgh gotovo pola godine – točnije 164 dana – imao minimalne temperature ispod nule. To je čak 133 dana više nego u predindustrijskom razdoblju. London bi, pak, mogao zabilježiti ekstremne hladnoće do -19°C i više od dva dodatna mjeseca dana s temperaturama ispod nule u usporedbi s krajem 19. stoljeća.

Uz drastične temperature, predviđa se i širenje morskog leda oko Britanskih otoka te povećanje učestalosti zimskih oluja.

Golfska struja – ključni klimatski mehanizam

AMOC je golema oceanska struja u Atlantskom oceanu koja regulira klimu Europe i svijeta tako što prenosi toplinu kroz oceanske slojeve. Međutim, klimatske promjene i dotok slatke vode, posebice iz otapanja ledenjaka, mogli bi destabilizirati ovu struju. Znanstvenici upozoravaju da bi AMOC mogao oslabiti za više od 80 posto – scenarij koji su uzeli u obzir u ovoj studiji.

Michiel Baatsen, jedan od autora studije, upozorava: „Relativno blaga klima u gradovima poput Edinburgha mogla bi se dramatično promijeniti. Na primjer, zima bi donijela gotovo pola godine dana s minimalnim temperaturama ispod nule.“

Skandinavija bi mogla postati polarna regija

Prema istraživanju, skandinavske zemlje također bi osjetile drastične promjene. Zapadna obala Norveške, inače poznata po blagim zimama, mogla bi bilježiti ekstremne temperature ispod -40°C, što je 25 stupnjeva hladnije nego u predindustrijskom razdoblju.

Iako ljetne temperature ne bi bile znatno pogođene ovim klimatskim promjenama – u nekim regijama bi se čak bilježio blagi porast toplih dana – razlika između ljeta i zime postala bi ekstremnija, s puno hladnijim zimama.

Posljedice i izvan temperature: suša, razina mora i sigurnost hrane

Prethodne studije pokazale su da bi slabljenje AMOC-a dovelo i do smanjenih količina oborina u Europi te bržeg porasta razine mora u Atlantskom oceanu.

René van Westen, glavni autor studije, ističe ozbiljnost situacije: „Nastavak emisije stakleničkih plinova vodi nas prema sve ekstremnijim klimatskim posljedicama – od toplinskih valova i suša do drugih oblika ekstremnog vremena. Svaki dodatni djelić stupnja zatopljenja nas približava kolapsu AMOC-a. Naša nova studija pokazuje da bi Europa u tom slučaju otišla u potpuno suprotnom smjeru – prema zaleđenoj budućnosti.“

Stručnjaci pozivaju na hitne mjere

Gareth Redmond-King, voditelj Međunarodnog programa pri britanskoj Energetskoj i klimatskoj obavještajnoj jedinici (ECIU), upozorava na posljedice: „Kolaps AMOC-a, ključne oceanske struje, pretvorio bi umjerenu britansku klimu u onu nalik na sjever Kanade. To bi ozbiljno smanjilo površine pogodne za uzgoj hrane i dovelo u pitanje sigurnost prehrambenog lanca.“

Slično mišljenje dijeli i prof. Jon Robson iz Nacionalnog centra za atmosfersku znanost pri Sveučilištu Reading: „Ovakva promjena imala bi ozbiljne implikacije, uključujući i po život ljudi u Europi. Istraživanje dodatno potvrđuje zabrinutost da bi urušavanje AMOC-a moglo uzrokovati snažan pad europskih zimskih temperatura te porast zimskih oluja u sjevernoj Europi – čak i u uvjetima globalnog zatopljenja.“

Pozivi na oprez, ali i priznanje vjerodostojnosti

Ipak, neki znanstvenici pozivaju na oprez pri interpretaciji rezultata. Dr. Alejandra Sanchez-Franks, viša istraživačica u Nacionalnom oceanografskom centru, istaknula je važnost opservacijskih podataka: „Iako su ovakvi modeli vrlo korisni za našu znanstvenu zajednicu, važno je naglasiti da naši promatrački podaci još nisu zabilježili točku preokreta. Stoga rezultate studije i njihov izravan utjecaj na stvarni svijet treba tumačiti s dozom opreza.“