Zemlja se posljednjih godina vrti brže nego što smo navikli, a stručnjaci sada ozbiljno razmatraju nešto bez presedana – uklanjanje jedne sekunde iz službenog vremena. Dosadašnja praksa uključivala je povremeno dodavanje sekunde – poznate kao prijestupna sekunda – kako bi se nadoknadile nepravilnosti u rotaciji Zemlje. No sada, kako se dani skraćuju za djeliće milisekunde, javlja se ideja o suprotnom: tzv. negativnoj prijestupnoj sekundi.

Primjerice, 5. kolovoza ove godine mogao bi biti najkraći dan dosad, kraći za otprilike 1,5 milisekundu. Taj trend kraćih dana traje još od 2020., a iako je nezamjetan za prosječnog čovjeka, ključan je za tehnološke sustave koji zahtijevaju savršenu točnost – od internetskih poslužitelja do satelitske navigacije.

Zemljina rotacija standardno traje 86.400 sekundi – ili 24 sata – ali ta brojka nije apsolutna. Na nju utječu faktori poput položaja Mjeseca, promjene u gravitacijskom polju i raspodjela mase na planetu. Kad se, recimo, Mjesec nalazi dalje od ekvatora, njegova gravitacija ubrzava rotaciju Zemlje, što rezultira kraćim danima.

Iako se kroz milijarde godina planet općenito usporava (najviše zbog postupnog udaljavanja Mjeseca), od 2020. godine svjedočimo malom, ali mjerljivom ubrzanju. Ako se ova tendencija nastavi, doći ćemo u situaciju da atomski satovi više neće biti usklađeni s astronomskim vremenom – i tu nastaje potreba za "oduzimanjem" sekunde, pše LiveScience.

Zahtjevna situacija

Ali to nije jednostavno. Prijestupne sekunde već godinama zadaju glavobolje računalnim sustavima diljem svijeta, pa bi uvođenje negativne sekunde moglo stvoriti još veće tehničke komplikacije. Mnogi informatički sustavi nikad nisu bili testirani za takav scenarij. Stručnjaci upozoravaju da bi pogreške mogle imati ozbiljne posljedice, osobito u zrakoplovstvu, bankarstvu i satelitskim mrežama.

Zbog sve većih izazova, još 2022. godine donesena je odluka da se prijestupna sekunda u potpunosti ukine do 2035. Međutim, dok god se promjene u brzini rotacije nastavljaju, pitanje sekundi i dalje je otvoreno.

Hoće li se negativna prijestupna sekunda doista uvesti? To zasad ostaje neizvjesno. Neki znanstvenici vjeruju da bi dugoročne posljedice klimatskih promjena – poput topljenja leda i promjena u raspodjeli mase na Zemlji – mogle na kraju ponovno usporiti rotaciju. Drugim riječima, trenutna brzina mogla bi biti samo prolazna anomalija.

Osvojila je 30 tisuća eura na lutriji pa joj se život pretvorio u apokalipsu: 'To je bilo užasno'

Bez obzira na to kako se situacija razvije, jedno je sigurno – u 21. stoljeću čak i jedna sekunda može imati ogromnu težinu.