Zemlja je 5. srpnja 2024. zabilježila najkraći dan otkako se mjeri atomski vrijeme – trajao je 1,66 milisekundi manje od uobičajenih 24 sata. Znanstvenici sada upozoravaju da bi se ova pojava mogla ponoviti, pa čak i pogoršati, s potencijalno ozbiljnim posljedicama za život na planetu.

Promjenu u rotaciji uzrokuje gravitacijsko djelovanje Mjeseca, ali i prirodni procesi unutar Zemlje – uključujući kretanje oceana, pomicanje rastaljenih slojeva u jezgri, topljenje ledenjaka i vremenske fenomene poput El Niña.

Zemljina rotacija ubrzava: Što to znači za nas?

Iako bi skraćenje dana od svega 1,25 milisekundi – koliko je zabilježeno 5. kolovoza 2025. – na prvi pogled moglo djelovati beznačajno, znanstvenici upozoravaju da bi dugoročne posljedice mogle biti dalekosežne.

Kako se Zemlja brže okreće, centrifugalna sila raste, što dovodi do pomicanja oceanske vode s polova prema ekvatoru. Čak i minimalno povećanje rotacijske brzine – za samo 1 milju na sat – moglo bi podići razinu mora za nekoliko centimetara u ekvatorskim regijama, ugrožavajući obalne gradove koji se već bore s klimatskim promjenama.

U ekstremnijim scenarijima, ako bi se Zemlja okretala 100 milja na sat brže, velike površine kopna u ekvatorskom pojasu mogle bi nestati pod vodom.

Biološki kaos i klimatski ekstremi

Brža rotacija Zemlje ne znači samo kraće dane. Ona bi mogla značajno poremetiti ljudsku biologiju. Ako bi se dan skratio na 22 sata – scenarij koji znanstvenici razmatraju – to bi uzrokovalo poremećaje u cirkadijalnim ritmovima, unutarnjem biološkom satu svakog čovjeka.

„Već male promjene poput pomicanja sata za ljetno računanje vremena povećavaju rizik od srčanih udara, moždanih udara i prometnih nesreća. Trajna promjena ritma bila bi još opasnija“, upozoravaju istraživači.

Pored toga, vremenski obrasci mogli bi postati još ekstremniji. NASA-in astronom dr. Sten Odenwald objašnjava da bi jača rotacija pojačala Coriolisov učinak – fenomen koji uzrokuje rotaciju oluja.

„Uragani će se brže vrtjeti i nositi više energije“, navodi dr. Odenwald.

Znanost precizno mjeri promjene

Minute promjene u Zemljinoj rotaciji mjere se uz pomoć atomskih satova koji broje oscilacije atoma u vakuumu, čime se definira koordinirano svjetsko vrijeme (UTC). Otkako su uvedeni 1949. godine, ti satovi omogućuju precizno praćenje vremenskih odstupanja od standardnog solarnog dana, koji traje točno 86.400 sekundi.

Najkraći dan do sada zabilježen je 5. srpnja 2024., no astrofizičar sa Sveučilišta u Londonu, Graham Jones, upozorio je da bi se slična skraćenja mogla dogoditi i 9. srpnja, 22. srpnja te 5. kolovoza 2025. godine.

Zašto se Zemlja ubrzava?

Zemljina rotacija nije konstantna – prirodne sile poput potresa, kretanja morske vode i promjena u atmosferi utječu na njezinu brzinu. Jones navodi kako se trenutno proučavaju kretanja u unutrašnjosti Zemlje – posebice u jezgru – ali i utjecaj oceanskih struja i visinskih vjetrova na dinamiku rotacije.

Iako se razlog za aktualno ubrzanje još uvijek istražuje, znanstvenici su suglasni u jednom: i najmanje promjene u rotaciji mogu imati ogroman utjecaj na život kakav poznajemo.

U trenutku kada se suočavamo s brojnim klimatskim izazovima, još jedan prirodni fenomen – ubrzanje Zemljine rotacije – podsjeća nas koliko je naš planet dinamičan i nepredvidiv. Dok ljudi možda ne primijete razliku u trajanju dana, posljedice za okoliš, vrijeme, biologiju i svakodnevni život mogle bi se osjećati mnogo dublje nego što smo spremni priznati.