Novo istraživanje Sveučilišta Oxford i organizacije Cancer Research UK ukazuje na to da povećanje dnevne konzumacije mlijeka za samo jednu čašu može značajno smanjiti rizik od razvoja raka debelog crijeva. Ovo otkriće, jedno od najvećih dosadašnjih istraživanja o povezanosti prehrane i bolesti, otvara nove mogućnosti za prevenciju ovog često smrtonosnog oblika raka.

S gotovo 45.000 novih slučajeva godišnje u Ujedinjenom Kraljevstvu, rak debelog crijeva četvrti je najčešći oblik raka u toj zemlji i treći u svijetu. Međutim, stručnjaci procjenjuju da se čak 54 posto slučajeva može spriječiti zdravijim načinom života. Među rizične čimbenike ubrajaju se pušenje, nedostatak tjelesne aktivnosti, konzumacija alkohola, prehrana bogata prerađenim mesom i općenito loše prehrambene navike.

Prema riječima istraživača, konzumacija mlijeka mogla bi igrati ključnu ulogu u smanjenju rizika.

Dvostruki pristup istraživanju

Kako bi istražili učinak mlijeka na rizik od raka debelog crijeva, znanstvenici su primijenili inovativan pristup. Prvo su analizirali genetske podatke više od 542.000 žena, fokusirajući se na genetske varijante povezane s laktaznom perzistencijom – sposobnošću probavljanja laktoze u odrasloj dobi. Zatim su prikupili detaljne prehrambene podatke sudionika, uključujući dnevni unos mlijeka. Kombiniranjem ovih podataka, istraživači su mogli precizno procijeniti uzročni učinak konzumacije mlijeka na rizik od raka debelog crijeva.

Rezultati su bili zapanjujući. Sudionici koji su konzumirali dodatnih 244 grama mlijeka dnevno – što odgovara velikoj čaši mlijeka – imali su 17 posto manji rizik od razvoja raka debelog crijeva. Ovaj zaštitni učinak zabilježen je kod svih vrsta mlijeka: punomasnog, polumasnog i obranog.

Kako mlijeko štiti?

Istraživači su predložili nekoliko mogućih mehanizama kojima mlijeko može smanjiti rizik od raka:

Kalcij: Mlijeko je bogat izvor kalcija, koji se povezuje s nižim rizikom od raka debelog crijeva. Kalcij može vezati potencijalno štetne tvari u crijevima i poticati smrt abnormalnih stanica.

Vitamin D: Mnogi mliječni proizvodi obogaćeni su vitaminom D, koji ima antikancerogena svojstva te može regulirati rast i diobu stanica.

Laktoza: Laktoza u mlijeku potiče rast korisnih crijevnih bakterija koje proizvode butirat – kratkolančanu masnu kiselinu s protuupalnim i antikancerogenim učincima.

Konjugirana linolna kiselina: Ova masna kiselina, prisutna u mlijeku i mesu, prema laboratorijskom istraživanju iz 2021. godine, također ima potencijalna antikancerogena svojstva.

Važne napomene

Iako su rezultati obećavajući, znanstvenici ističu da mlijeko nije prikladno za sve. Osobe s intolerancijom na laktozu, alergijama na mlijeko ili drugim prehrambenim ograničenjima trebale bi se posavjetovati s liječnicima prije nego što povećaju unos mlijeka.

Ovo istraživanje nije se bavilo samo mlijekom. Pokazalo je i da povećana konzumacija alkohola i crvenog te prerađenog mesa značajno povećava rizik od raka debelog crijeva. Na primjer, unos dodatnih 20 grama alkohola dnevno – ekvivalent velikoj čaši vina – povećava rizik za 15 posto, dok unos više od 30 grama crvenog ili prerađenog mesa dnevno povećava rizik za 8 posto.

Otkrića ovog istraživanja nude jednostavan i pristupačan način smanjenja rizika od raka debelog crijeva – povećanje dnevnog unosa mlijeka za samo jednu čašu. Ovo je još jedan podsjetnik na moć prehrane u oblikovanju našeg zdravlja.

Iako je potrebno dodatno istraživanje kako bismo u potpunosti razumjeli povezanost prehrane i raka, jasno je da male, izvedive promjene u prehrani mogu imati značajan utjecaj na javno zdravlje.