Kada je Kina 2006. godine završila izgradnju brane Tri klanca, najveće hidroelektrane na svijetu, projekt je označen kao povijesni tehnološki i energetski podvig. Smještena na rijeci Yangtze, zapadno od grada Yichanga u provinciji Hubei, izgradnja brane trajala je 17 godina i koštala 37 milijardi dolara. Danas generira oko 0,54 TWh električne energije dnevno, dovoljno za opskrbu 5,4 milijuna kućanstava na mjesec dana.

Osim proizvodnje energije, kineska vlada istaknula je kako je brana ključna za sprječavanje katastrofalnih poplava u nižim područjima zemlje. Međutim, iza tog grandioznog projekta krije se visoka cijena – kako za ljude, tako i za planet.

Da bi brana Tri klanca postala stvarnost, 1,5 milijun ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove. Njihov je odlazak omogućio potapanje 13 gradova i 140 naselja. No, šteta nije bila samo društvena. NASA je tijekom godina izrazila zabrinutost zbog ekoloških posljedica, uključujući zagađenje, klizišta, povećanu seizmičku aktivnost te rizik od bolesti povezanih s vodom.

Na svojoj stranici Earth Observatory, NASA je istaknula: „Opsežnost projekta popraćena je ogromnim kontroverzama. Zabrinutosti uključuju ekološke posljedice, relokaciju 1,2 milijuna ljudi te potapanje gradova, sela, arheoloških lokaliteta i odlagališta opasnog otpada.“ Osim toga, akumulacija vode u brani stvorila je promjene u ekosustavu, dok su zabilježene i promjene saliniteta u estuariju rijeke Yangtze.

Usporavanje Zemljine rotacije

Dok se o društvenim i ekološkim posljedicama naširoko raspravlja, manje je poznato da brana Tri klanca utječe i na samu rotaciju Zemlje. Naime, NASA objašnjava kako značajne promjene u masi na Zemlji – poput ogromnih količina vode pohranjenih u brani – mogu utjecati na način na koji se planeta okreće.

Dr. Benjamin Fong Chao, geofizičar iz NASA-inog Goddard Space Flight Centra, pojasnio je da brana ima kapacitet od 40 kubičnih kilometara vode, što je jednako 10 bilijuna galona. Ova masa utječe na Zemljinu inerciju, što uzrokuje sitne promjene u duljini dana.

Primjerice, potres u Indijskom oceanu 2004. godine, koji je imao magnitudu od 9,1, smanjio je duljinu dana za 2,68 mikrosekundi. S druge strane, puni kapacitet brane Tri klanca povećava duljinu dana za 0,06 mikrosekundi. Također, pomiče Zemljin pol za otprilike dva centimetra.

Što nam ovo govori o budućnosti?

Iako su te promjene minimalne i usporedive s onima koje uzrokuju prirodne katastrofe, one ipak otvaraju važna pitanja o dugoročnim posljedicama ljudskih aktivnosti na planetu.

Kina već planira izgradnju još veće hidroelektrane na rijeci Yarlung Zangbo, koja bi mogla biti tri puta snažnija od brane Tri klanca. Ova ideja izazvala je nove zabrinutosti među ekolozima zbog potencijalno još većih posljedica.

Dok se suočavamo s izazovima poput klimatskih promjena i prenamjene prirodnih resursa, priča o brani Tri klanca podsjeća nas da svaka intervencija u prirodu dolazi s neočekivanim posljedicama – ponekad na razinama koje tek počinjemo razumijevati.