Znanost je još daleko od potpunog razumijevanja svemira – stručnjaci procjenjuju da čak 95 posto njegove strukture i dalje ostaje neistraženo. No zahvaljujući najnaprednijim teleskopima današnjice, poput James Webb svemirskog teleskopa (JWST), otkrivaju se fenomeni koji bi mogli iz temelja promijeniti našu percepciju svemira.

JWST, lansiran 2021. godine iz Francuske Gvajane, već je omogućio brojne znanstvene proboje – od proučavanja formiranja zvijezda i planeta do detekcije vodene pare u protoplanetarnim diskovima i tragova ugljičnog dioksida na Jupiterovom mjesecu Europi. No, najnovija istraživanja donose još intrigantniju mogućnost: naš svemir možda se nalazi unutar crne rupe.

Zapanjujuća otkrića: Galaksije ne rotiraju slučajno

Jedan od ključnih znanstvenika u pozadini ove hipoteze je profesor računarstva s američkog sveučilišta Kansas State, Lior Shamir. Analizirajući slike koje je prikupio JWST u sklopu projekta Advanced Deep Extragalactic Survey (JADES), Shamir je došao do neočekivanog otkrića – od 263 promatrane galaksije, dvije trećine rotira u smjeru kazaljke na satu, dok se preostala trećina okreće suprotno.

Ovo otkriće, objavljeno u Indy100, proturječi dosadašnjim teorijama koje su sugerirale da bi smjerovi rotacije galaksija trebali biti ravnomjerno raspoređeni. Ovakva značajna asimetrija otvara prostor za potpuno nove interpretacije strukture svemira.

"Razlika je toliko očita da je može primijetiti svatko tko pogleda slike, bez posebnih znanja ili vještina", istaknuo je Shamir, dodajući da postoji nekoliko mogućih objašnjenja.

Crna rupa kao kolijevka svemira?

Jedna od najintrigantnijih teorija proizlazi iz mogućnosti da je svemir od samog početka imao rotacijsku komponentu. Ova ideja se nadovezuje na takozvanu kozmičku kozmologiju crne rupe – teoriju koja sugerira da se cijeli svemir možda nalazi unutar rotirajuće crne rupe.

Shamirov rad dodatno podupire Nikodem Poplawski, teoretski fizičar sa Sveučilišta New Haven, koji smatra da bi rotacija našeg svemira mogla biti naslijeđena od "matične" crne rupe iz koje je nastao. Prema Poplawskom, preferirani smjer rotacije galaksija koje je Shamir zabilježio mogao bi biti upravo trag tog nasljeđa.

Alternativna teorija: Iluzija nastala kretanjem Mliječne staze?

Druga mogućnost, koju sam Shamir navodi, jest da promatrana nejednakost u smjerovima rotacije nije posljedica strukture svemira, već rezultat relativnog kretanja naše galaksije, Mliječne staze. S obzirom na Dopplerov efekt – isti fenomen koji uzrokuje promjenu zvuka sirene ovisno o smjeru kretanja – moguće je da se smjerovi rotacije galaksija čine drugačijima nego što zaista jesu.

Shamir priznaje da ova hipoteza možda nije točna, no poziva znanstvenu zajednicu da nastavi istraživati kretanje naše galaksije i njegovo moguće djelovanje na promatranja svemira. Dodaje kako bi upravo takva analiza mogla pomoći u rješavanju još uvijek neriješenih problema u modernoj kozmologiji, poput nesuglasica u procjenama brzine širenja svemira i postojanja galaksija koje, prema postojećim modelima, izgledaju starije od samog svemira.

Promjena paradigme?

Ako se ova otkrića potvrde, mogla bi označiti radikalni zaokret u razumijevanju svemira – uključujući i mogućnost da naša stvarnost nije ono što smo do sada mislili. Teorija da se naš svemir nalazi unutar crne rupe, iako još uvijek spekulativna, otvara vrata potpuno novim pitanjima o postanku, strukturi i sudbini svemira.

Bez obzira na konačan ishod, radovi poput onog koji je iznio profesor Shamir pokazuju koliko je važno nastaviti ulagati u znanstvena istraživanja i svemirske teleskope koji pomiču granice ljudskog znanja. Svemir možda nikada neće prestati iznenađivati – a budućnost kozmologije možda je upravo u ovim neočekivanim tragovima iz dubokog svemira.