Znanstvenici upozoravaju na mogućnost da klimatske promjene danas ponovno dovedu do poremećaja u Atlantskoj meridionalnoj preokretnoj cirkulaciji (AMOC), ključnom sustavu struja koji stabilizira klimu i toplinsku ravnotežu sjeverne hemisfere.

Prema istraživanju sa Sveučilišta Tufts, koje je nedavno objavljeno, povećanje globalnih temperatura značajno utječe na AMOC, sustav atlantskih struja koji uključuje i poznatu Golfska struju. U prošlosti je slabljenje ovog sustava dovelo do drastičnih klimatskih promjena, uključujući hlađenje Sjevernog Atlantika, dok su temperature u susjednim oceanima rasle. Znanstvenici sada strahuju da bi, u slučaju nastavka globalnog zagrijavanja, sličan scenarij mogao uslijediti.

Profesor Mohamed Ezat s Norveškog sveučilišta Arctic ističe kako rezultati njihove studije upozoravaju na moguće posljedice ako klimatske promjene nastave eskalirati. Povećano otapanje arktičkog leda uzrokuje dotok slatke vode u Sjeverni Atlantik, što mijenja gustoću površinskih voda i sprječava formiranje dubokooceanskih struja, koje su ključne za održavanje AMOC-a. 

Zbog ovih promjena, sustav atlantskih struja usporava, a predviđanja sugeriraju da bi mogao potpuno stati do kraja ovog stoljeća, piše Live Science.

Situacija nije dobra

Posljednji međuledeni period, koji je započeo prije oko 130.000 godina, smatra se važnim za razumijevanje današnjih klimatskih promjena. Tijekom tog razdoblja, Zemlja je imala više temperature i razine mora, a istraživači vjeruju da bi bez odgovarajućih mjera svijet mogao ponovno svjedočiti sličnim uvjetima.

AMOC funkcionira kao globalna "pokretna traka" za toplinu — toplije vode s juga kreću se prema sjeveru, gdje se hlade i tonu, zatim se vraćaju na jug u dubljim slojevima oceana. Topljenje arktičkog leda, međutim, destabilizira ovaj ciklus, što dovodi do mogućih klimatskih promjena koje mogu ozbiljno utjecati na Sjevernu Ameriku i Europu. U nedavnom otvorenom pismu Nordijskom vijeću ministara, 44 vodeća klimatologa upozorilo je na moguće posljedice kolapsa ovog sustava.

U sklopu istraživanja, znanstvenici su analizirali uzorke sedimenta iz Norveškog mora kako bi bolje razumjeli klimatske uvjete posljednjeg međuledenog perioda. Analiza je pokazala kako je taljenje arktičkog leda prije oko 128.000 godina uzrokovalo nagomilavanje slatke vode na površini, što je usporilo formiranje dubokih morskih struja i poremetilo ravnotežu AMOC-a.

Zastrašujući mitski Ragnarok ipak je postojao: Nordijski 'kraj svijeta' dogodio se prije 1500 godina

Ova otkrića podsjećaju nas da je klimatski sustav Zemlje vrlo osjetljiv na promjene, a predviđa se da će arktička područja ljeti biti bez leda već do 2050. godine, što bi moglo dodatno destabilizirati oceanske struje. Kako je dr. Ezat naglasio, klimatske promjene predstavljaju ozbiljan izazov za budućnost, te je nužno poduzeti mjere kako bi se izbjegli ozbiljni ekološki poremećaji.