Skromna, lako dostupna i mnogima omiljena bobica mogla bi imati ključnu ulogu u očuvanju zdravlja crijeva, mozga i srca, pokazuje velika znanstvena analiza objavljena prošlog tjedna. Iako stručnjaci već godinama potiču povećan unos borovnica, nova istraživanja potvrđuju da za pozitivne učinke nije potrebno konzumirati velike količine ovog voća.

Britanci godišnje pojedu oko 57.000 tona borovnica, što je količina dovoljna da se ispune čak 23 olimpijska bazena. Iako se danas borovnice uzgajaju diljem Ujedinjenog Kraljevstva, domaći proizvođači pokrivaju tek oko deset posto ukupne potrošnje. Ostatak se uvozi, a borovnice se konzumiraju na razne načine – izravno iz pakiranja, uz jogurt, u muffinima ili kao dio voćnih salata.

Od rijetke egzotike do jedne od najprodavanijih voćki

Borovnice nisu autohtona biljka u Ujedinjenom Kraljevstvu. Prvi put su u zemlju donesene 1952. godine, dok su se na policama supermarketa počele pojavljivati tek devedesetih godina prošlog stoljeća. Upravo zato njihov nagli uspon među najomiljenije voće u zemlji posebno je zanimljiv.

Danas trgovački lanac Marks & Spencer ostvaruje veći prihod od prodaje borovnica nego od jabuka i krušaka zajedno, dok u Aldiju pakiranja borovnica premašuju prodaju vrećica naranči u omjeru većem od tri prema jedan. U posljednje tri godine prodaja borovnica u Ujedinjenom Kraljevstvu porasla je za 40 posto. Ako se taj trend nastavi, do kraja desetljeća godišnja potrošnja mogla bi premašiti milijardu funti.

Prema podacima tvrtke Worldpanel, koja prati potrošačke navike 30.000 britanskih kućanstava, borovnice su posebno popularne među osobama starijima od 55 godina.

Zdravstveni učinci potvrđeni u brojnim studijama

Brojna istraživanja pokazala su da borovnice poboljšavaju funkciju krvnih žila, povoljno utječu na crijevnu mikrobiotu i doprinose boljem pamćenju. Posebno značajna je analiza 12 znanstvenih studija koju je provelo Udruženje za divlje borovnice Sjeverne Amerike, a koja je objavljena prošlog tjedna. U njoj se navodi da divlje borovnice imaju „sveobuhvatne koristi za cijeli organizam“.

Jedan od ključnih nalaza pokazao je da već jedna porcija divljih borovnica može unutar nekoliko sati poboljšati endotelnu funkciju, odnosno sposobnost krvnih žila da se opuste. U drugim slučajevima, redovita konzumacija kroz tjedne ili mjesece dovodi do trajnih pozitivnih promjena.

Borovnice spadaju među nutritivno najbogatije bobice jer sadrže vlakna, vitamin C, vitamin K i mangan. Ipak, stručnjaci ističu da se njihova prava snaga krije u jednom posebnom spoju.

Antocijanini kao ključni zaštitni mehanizam

Borovnice su bogate polifenolima iz skupine flavonoida poznatima kao antocijanini, pigmentima koji im daju karakterističnu tamnoplavu boju.

„Točno je da borovnice sadrže puno vlakana i antioksidansa koji su korisni za zdravlje, no ono što ih izdvaja jest visoka koncentracija antocijanina“, ističe profesorica Ana Rodriguez-Mateos, stručnjakinja za humanu prehranu s londonskog King's Collegea, koja borovnice proučava više od dvadeset godina.

Studija King's Collegea iz 2019. godine uspjela je precizno utvrditi ovu povezanost. Uspoređivao se učinak tablete čistih antocijanina s mješavinom ostalih vitamina i minerala koji se nalaze u borovnicama. Rezultati su pokazali da su najveće zdravstvene koristi imali sudionici koji su uzimali upravo antocijanine.

Profesorica Rodriguez-Mateos objašnjava da antocijanini povećavaju dostupnost dušikovog oksida u tijelu, kemijskog spoja ključnog za zdravlje krvožilnog sustava.

Dokazani učinci na srce i mozak kod starijih osoba

U istraživanju iz 2023. godine, koje je vodila profesorica Rodriguez-Mateos, utvrđeno je da dnevna konzumacija količine borovnica ekvivalentne 178 grama ima izrazito povoljan učinak na kardiovaskularni sustav.

U randomiziranom, dvostruko slijepom, placebom kontroliranom istraživanju sudjelovala su 61 zdrava muškarca i žena u dobi od 65 do 80 godina. Sudionici su tijekom 12 tjedana konzumirali napitak s 26 grama liofiliziranog praha divljih borovnica, dok je kontrolna skupina dobivala placebo.

Rezultati su pokazali da su ispitanici koji su konzumirali borovnice imali niži krvni tlak, bolju funkciju krvnih žila te značajno poboljšano pamćenje i pažnju. Krvni tlak u testnoj skupini bio je niži nego u placebo skupini, a zabilježeno je i povećano protokom posredovano širenje krvnih žila, što smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Tijekom dvanaest tjedana sudionici su ostvarili i 8,5-postotno poboljšanje u zadacima pažnje.

„Znali smo iz ranijih istraživanja da borovnice imaju potencijalne zdravstvene prednosti, no ovo je istraživanje otišlo korak dalje jer je pokazalo kako dnevna, prehrambeno realna količina borovnica može istodobno koristiti kognitivnom i kardiovaskularnom zdravlju kod zdrave starije populacije“, naglašava profesorica.

Pozitivan učinak i na crijevnu mikrobiotu

Osim na srce i mozak, sve je više dokaza da borovnice povoljno djeluju i na zdravlje crijeva.

„Istraživanja pokazuju da borovnice imaju gotovo probiotički učinak na crijeva te povećavaju raznolikost crijevne mikrobiote“, ističe profesorica Rodriguez-Mateos.

Prema njezinim riječima, za značajne zdravstvene koristi preporučuje se unos oko 200 grama borovnica dnevno, što odgovara otprilike polovici standardnog pakiranja.

„Naša su istraživanja pokazala da je 200 grama dnevno minimalna količina za značajan zdravstveni učinak, no neke studije sugeriraju da i manji unos, čak samo dva do tri puta tjedno, može biti koristan“, pojašnjava. „Važno je naglasiti da veće količine ne donose dodatne čudesne učinke jer se koristi stabiliziraju nakon oko 240 grama.“

Profesorica dodaje da oblik konzumacije nije presudan, jer „nutritivno postoji vrlo mala razlika između svježih, smrznutih ili liofiliziranih borovnica“.

Dodaci prehrani i mjere opreza

Porast popularnosti borovnica kao „superhrane“ doveo je i do rasta tržišta dodataka prehrani na bazi ekstrakta borovnice, koje prema procjenama raste po stopi od deset posto godišnje i globalno vrijedi oko 125 milijuna funti.

„Dodaci prehrani mogu biti korisni, osobito jer borovnice znaju biti skupe, no uvijek je najbolje hranjive tvari unositi putem cjelovitih namirnica kada god je to moguće“, kaže profesorica Rodriguez-Mateos. Dodaje da su i druge namirnice bogate antocijaninima, poput šljiva, jabuka, patlidžana i crvenog kupusa, vrijedan dio takozvane „ljubičaste prehrane“.

Zbog visokog sadržaja vitamina K, osobama koje uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi savjetuje se da pripaze na unos borovnica. Isto vrijedi i za osobe s bolestima crijeva, s obzirom na visok udio vlakana koje ove bobice sadrže.