Raznolikost života na Zemlji danas je zapanjujuća – od cvijeća i krajolika do ljudi i životinja. No unatoč toj raznolikosti, svi oblici života imaju jednog zajedničkog pretka. Dok religijski tekstovi, poput Biblije, govore o Adamu ili božanskom stvaratelju, znanstvenici koriste akronim LUCA, što označava “Last Universal Common Ancestor”, odnosno posljednjeg univerzalnog zajedničkog pretka.

LUCA je, prema znanstvenim saznanjima, bio iznimno jednostavan i mikroskopski organizam koji je prethodio svim kasnijim životnim oblicima – od bakterija do ljudi. Novo istraživanje, objavljeno u prestižnom časopisu Nature Ecology & Evolution, otkriva da je LUCA mnogo stariji nego što se prethodno pretpostavljalo, prenosi Indy100.

LUCA možda star više od 4 milijarde godina

Prijašnja istraživanja sugerirala su da se LUCA pojavio otprilike 600 milijuna godina nakon formiranja Zemlje, što bi značilo prije oko 4 milijarde godina. Međutim, nova studija međunarodnog tima znanstvenika iz Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske, Mađarske i Japana sugerira da je LUCA živio još ranije – već 400 milijuna godina nakon što je Zemlja nastala.

Znanstvenici su koristili metode molekularne filogenetike, uspoređujući gene suvremenih organizama i brojeći genetske mutacije kako bi utvrdili vrijeme razdvajanja vrsta. Na temelju te analize, zaključili su da LUCA datira iz razdoblja koje se naziva hadejski eon.

Život u paklenim uvjetima: LUCA preživio hadejski kaos

Hadejski eon, nazvan po grčkom bogu podzemlja Hadu, predstavlja rane faze Zemljine povijesti, kada je planeta bila izložena ekstremnim vulkanskim erupcijama, čestim udarima asteroida i gotovo stalnoj rastaljenoj površini. Upravo u takvom okruženju, koje znanstvenici opisuju kao “geološku noćnu moru”, LUCA je uspio opstati.

Unatoč svojoj jednostavnosti, LUCA je imao neke napredne osobine. Prema rezultatima studije, bio je prokariot, što znači da nije imao jezgru, no vjerojatno je posjedovao neku vrstu imunološkog sustava kojim se mogao braniti od tadašnjih primordijalnih virusa.

“LUCA vjerojatno nije živio sam,” izjavio je Tim Lenton sa Sveučilišta Exeter, jedan od koautora studije. “Iskorištavao je i mijenjao svoj okoliš, a njegov otpad služio je kao hrana za druge mikrobe, poput metanogena, koji su igrali ključnu ulogu u stvaranju ranih reciklažnih ekosustava.”

Što još ne znamo o prapočecima života?

Iako je LUCA najstariji poznati zajednički predak svega živog, znanstvena zajednica još uvijek pokušava dokučiti kako je od tog jednostavnog organizma nastao složen život kakav danas poznajemo. Pitanja o prijelazu od jednostavnih stanica do višestaničnih organizama, nastanku DNK, fotosinteze i metabolizma i dalje su predmet intenzivnih istraživanja.

Znanstvenici se nadaju da će buduće analize genetskog materijala iz najstarijih fosila i laboratorijski simulirani uvjeti ranog planeta pomoći u otkrivanju daljnjih koraka u evoluciji života.