Iako se na zemljopisnoj karti čini kao da Australija nepomično leži daleko od ostatka svijeta, ta iluzija stabilnosti vara. Kontinent se zapravo kreće – i to brzinom od oko 7 centimetara godišnje, što je usporedivo s brzinom rasta ljudskih noktiju. Iako se radi o gotovo neprimjetnom pomaku, njegovi dugoročni učinci mogli bi biti monumentalni.

Zemljina površina nije statična. Kontinenti se pomiču zahvaljujući dinamici tektonskih ploča, a Australija, koja se nalazi na Indo-australskoj ploči, nezaustavljivo ide prema sjeveru – točnije, prema Aziji.

Sudaranje s Azijom: Pitanje vremena, ne mogućnosti

Australija se odvojila od Antarktike prije otprilike 80 milijuna godina, no njezino putovanje Zemljinom površinom nije stalo. Znanstvenici procjenjuju da će, za stotine milijuna godina, kontinent naposljetku udariti o azijski kontinent. "Sviđalo se to nama ili ne, australski kontinent će se sudariti s Azijom", izjavio je još 2009. godine profesor Zheng-Xiang Li sa Sveučilišta Curtin, koji se već desetljećima bavi ovim geološkim procesom.

Prema njegovim riječima, ovo je dio prirodnog ciklusa Zemlje: kontinenti se kroz milijune godina razdvajaju i ponovno spajaju. Slične pojave događale su se mnogo puta u geološkoj prošlosti planeta.

Što nas očekuje: potresi, promjene klime i izumiranje vrsta

Kada do sudara s Azijom dođe, posljedice bi mogle biti višestruke. Jedna od izravnih posljedica je porast seizmičke aktivnosti, što znači – više potresa. Geološki pritisci izazvani sudarom kontinenata mogli bi transformirati krajolik Australije, baš kao što je njezin ulazak u tropske vode jednom doveo do nastanka Velikog koraljnog grebena, zahvaljujući savršenim uvjetima za razvoj koralja.

No promjene neće zahvatiti samo krajolik, već i živi svijet. Zbog svoje geografske izolacije, Australija ima mnoge endemske vrste koje se ne mogu naći nigdje drugdje – poput klokana, koala i vombata. U slučaju sudara s Azijom, ove vrste našle bi se u izravnoj konkurenciji s azijskim sisavcima, gdje bi se odvijala prava borba za preživljavanje. Neke vrste možda bi se uspjele prilagoditi, ali druge bi mogle izumrijeti zbog nemogućnosti natjecanja u novom ekosustavu.

Pomak već danas stvara probleme: GPS sustavi ‘lutaju’

Iako se sudar s Azijom neće dogoditi za života današnjih ljudi – ili čak stotina budućih generacija – pomicanje kontinenta već ima konkretne posljedice. Tako je 2016. godine otkriveno da je zbog pomaka kontinenta australski GPS sustav odstupao za čak 1,5 metara.

To odstupanje, iako naizgled beznačajno, ima ozbiljne implikacije – od navigacijskih sustava i satelita do zrakoplovstva i autonomnih vozila. Kako bi se osigurala točnost, znanstvenici su morali prilagoditi službene koordinate Australije za 1,8 metara.

Ovaj primjer jasno pokazuje da i naizgled spori geološki procesi mogu imati izravne tehnološke i društvene posljedice u stvarnom vremenu.

Mikropomaci danas, globalni potresi sutra

Iako sudar Australije s Azijom nije nešto što će netko od nas doživjeti, znanstvenici upozoravaju da male, gotovo nevidljive promjene koje se događaju iz godine u godinu postavljaju temelje za goleme transformacije u budućnosti. Kontinenti nisu uklesani u kamenu – doslovno. Oni žive, miču se i oblikuju svijet oko nas.

Idući put kad pogledate kartu svijeta ili se zateknete u Australiji, sjetite se – stojite na kontinentu koji putuje. I dok njegovo odredište nije nadohvat ruke, njegov put itekako već sada utječe na naš svijet.